Ove dve voćke najviše goje, pune su šećera i teško se vare: Dok ova, zimi dostupna, topi masti

Životni stil

Voće i povrće je nešto što nam je potrebno u prehrani svakodnevno, tijekom cijele godine. Neprestano postavljamo pitanja o djelotvornosti različitog voća na naše tijelo jer je ono poznato po svojim zdravstvenim prednostima; međutim, ne uspijevamo objasniti kako ih treba jesti. Ove cjelovite namirnice pune su vitamina, minerala i vlakana koji su dobri za naše zdravlje.

Ali to vam ne daje dozvolu da ih jedete onoliko koliko želite. Da budemo precizniji, voće je dobro za vas, ali sadrži šećer, vrstu prirodnog zaslađivača koji može biti vrlo loš za vas ako ga konzumirate u velikim količinama. U prosjeku bi odrasla osoba dnevno trebala konzumirati oko 200 g voća koje tijelu osigurava potrebnu količinu vitamina, minerala i vlakana.

  • Dnevno cijeđenje od 120 do 150 mililitara jako je dobro ako ste jedan od ljubitelja svježe cijeđenih sokova. S druge strane, povrće ima vrlo važno mjesto u našoj prehrani, a stručnjaci savjetuju da ga moramo unositi 400 grama dnevno ili drugim riječima četiri porcije. Zbog toga je puna minerala i vlakana te ne sadrži šećer. Stoga ga možete jesti u većim količinama bez brige hoće li utjecati na zdravlje. Voće doista može imati izvrstan učinak na zdravlje, smatra nutricionistica dr. Veroslava Stanković, no izdala je strogo upozorenje da pretjerana konzumacija dovodi do negativnih posljedica.

Najvažnije od svega je to što prekomjerna konzumacija na dulje vrijeme ruši moć tijela nad šećerom što dovodi do visoke razine glikemije. S vremenom to može dovesti do pretilosti, povišene razine inzulina u krvi (hiperinzulinemija) i na kraju dijabetesa tipa 2. Stoga treba biti oprezan u unosu voća iako ono svakako zaslužuje mjesto u svakodnevnoj prehrani.

Nutricionisti bi među najslađe voće svrstali šljive i grožđe. To, dakle, objašnjava zašto se grožđe obično naziva “slatkišem prirode”, a šljive zbog slatkog okusa. Naime, dok se općenito smatra da je lubenica vrlo slatka, ona ima viši glikemijski indeks za razliku od dinje, koja se smatra slađom, ali bogatom vodom.

Stoga bi dinja mogla biti bolja alternativa za one koji žele voće s niskim sadržajem šećera koje ima više zdravstvenih koristi od lubenice. Štoviše, neko je voće teško probavljivo zbog visokog sadržaja dijetalnih vlakana, poput šljiva i krušaka, koje su pune izvrsnih hranjivih tvari i korisne su, ali stvaraju plinove. Bogat je dijetalnim vlaknima i čini čuda u osiguravanju zdravlja crijeva i drugih tjelesnih sustava povezanih s probavom.

  • Za razliku od 2 voća koje sadrže značajne količine beta-karotena, dakle izvrsni antioksidansi su marelice i breskve. Fitonutrijenti su one tvari koje pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu i jačaju imunološki sustav tijela. Ostalo voće koje je bogato fitonutrijentima su kupine, maline i jagode.

Bobičasto voće uvelike doprinosi općem zdravlju u jačanju imuniteta i borbi protiv bolesti. Ananas je zdravo voće. Sadrži enzim bromelain koji djeluje na smanjenje sadržaja tjelesne masnoće kod osobe, stoga je koristan za tjelesne metaboličke stope i gubitak težine.
Također pruža obilje vitamina, posebno vitamina A koji poboljšava pravilan rast i zdravlje embrija, što je vrlo korisno za trudnice. Štoviše, dolazi s visokim udjelom dijetalnih vlakana i niskim udjelom šećera u usporedbi s većinom drugog voća, tako da je ovo idealno voće za svakodnevnu upotrebu.

Ukratko, voće i povrće su sastavni dio uravnotežene prehrane; ipak, sve treba jesti umjereno. Pretjerano uživanje u bilo kojoj tvari ili superhrani ima potencijal izazvati štetne učinke čak i ako se smatra pozitivnim za cjelokupno zdravlje; stoga je imperativ biti svjestan nutritivnih vrijednosti svakog voća i povrća koje se konzumira. Široka baza konzumacije voća i povrća prema preporuci nutricionista mogla bi učiniti čuda za naše zdravlje i opću dobrobit.

Discover more from Ljubići online

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading