Danas govorimo jednoj štetnoj navici koju ima veliki broj ljudi u svijetu i koju upražnjavaju nakon obroka a to je ležanje. Kada smo siti onda se osjećamo lijeno i imamo potrebu da odmaramo a to nije preporučljivo.
Jeste li ikada iskusili duboki osjećaj umora nakon obilnog obroka, što je izazvalo trenutnu želju da se zavalite i odmorite? Dr. Michał Wrzosek, dijetetičar, tvrdi da je ova reakcija jedno od najmanje preporučljivih ponašanja nakon obroka. Na svom Instagram profilu dr. Wrzosek upozorava da “odmaranje” nakon konzumacije hrane može dovesti do znatnih probavnih problema i nepovoljno utjecati na zdravlje. Pospanost i letargija često povezane s obilnim obrokom često tjeraju pojedince da se smjeste na kauč ili legnu.
- Dr. Wrzosek, međutim, upozorava da je ova metoda najmanje preporučljiva. Ležanje odmah nakon obroka može pogoršati žgaravicu i probavne smetnje. Još kritičnije, postoji povećani rizik od padanja u san, što može ometati noćni odmor i dovesti do nesanice. Poželjno je sudjelovati u laganim aktivnostima, poput pospremanja, pranja suđa ili kratke šetnje. Kratka šetnja nakon obroka može pomoći u snižavanju razine šećera u krvi, borbi protiv pospanosti i poboljšanju probave.
Iako neki pojedinci možda nisu svjesni, istraživanja pokazuju da sudjelovanje u blagoj tjelesnoj aktivnosti nakon obroka nudi razne prednosti. Nakon obilnog obroka, tijelo koristi znatnu količinu energije za probavu, što često dovodi do osjećaja umora. Ležanje odmah nakon jela može ometati probavni proces i uzrokovati refluks, gdje se sadržaj želuca penje u jednjak, što često dovodi do neugodne žgaravice. Suprotno tome, zadržavanje u uspravnom položaju, primjerice tijekom hodanja, potiče probavu i smanjuje šanse za probavne probleme.
Hodanje ubrzava metabolizam, pomaže u snižavanju razine šećera u krvi i potiče rad crijeva, čime se pospješuje probava i ublažava umor nakon obroka. Ako često osjećate žgaravicu čak i nakon promjene prehrane, moguće je da se susrećete s gastroezofagealnom refluksnom bolešću. Ova bolest predstavlja niz simptoma, koji mogu uključivati žgaravicu, vraćanje želučanog sadržaja u grlo ili usta, probleme s gutanjem, nelagodu u prsima, kašalj i promuklost.
Na upravljanje simptomima refluksa značajno utječu izbori prehrane. Za značajno olakšanje preporučuje se izbjegavati hranu za koju se zna da izaziva simptome, uključujući čokoladu, kavu te začinjene i masne namirnice, a dati prednost manjim, češćim obrocima. Nadalje, pojedinci bi trebali izbjegavati jesti najmanje 2-3 sata prije spavanja i birati laganiju, mekšu hranu koja pomaže probavi. Oni koji imaju refluks trebali bi se usredotočiti na uključivanje povrća (isključujući luk i rajčice), nemasnih proteina, cjelovitih žitarica i zdravih masnoća u svoju prehranu, dok bi se suzdržavali od gaziranih i alkoholnih pića.
Ključno je priznati da brojne uobičajene prakse nakon obroka, koje se često smatraju bezopasnima, mogu imati značajan utjecaj na naše probavno zdravlje. Odmaranje odmah nakon obroka ne samo da povećava vjerojatnost pojave žgaravice, već također ometa probavni proces. Kada osoba leži, želudac se mora boriti s gravitacijom kako bi učinkovito razgradio hranu, komplicirajući probavu i potencijalno dovodeći do refluksa kiseline u jednjak. Ovo stanje može uzrokovati nelagodu i, ako postane kronično, može uzrokovati oštećenje jednjaka, što može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Razlog za šetnju nakon obroka, čak i ako je kratka, jest da takva fizička aktivnost stimulira mišiće uključene u probavu. Time se ubrzava probava hrane i asimilacija hranjivih tvari. Istraživanja pokazuju da kratka šetnja od 10 minuta nakon obroka može sniziti razinu šećera u krvi, što je osobito korisno za osobe koje imaju poteškoća u regulaciji glukoze, uključujući one s dijabetesom ili inzulinskom rezistencijom. Štoviše, emocionalni utjecaji povezani su s prejedanjem i štetnim navikama koje se javljaju nakon jela. Prejedanje se često događa zbog stresa, dosade ili ustaljenih navika, što dovodi do osjećaja umora i letargije koji pojedince tjera na odmor ili drijemanje.
Ovaj ciklički obrazac može u konačnici rezultirati debljanjem, poremećajima spavanja i trajnim probavnim problemima. Slijedom toga, uvođenje novih, zdravijih praksi – poput kratkih šetnji nakon obroka – može poboljšati ne samo zdravlje probavnog sustava, već i opću dobrobit i razinu energije. Osim toga, ključno je priznati da ležanje nakon jela nije jedini uzrok pogoršanja probavnih problema. Konzumiranje obilnih obroka, osobito navečer, može rezultirati problemima poput žgaravice i refluksa. Kako bi se smanjila vjerojatnost probavnih smetnji, poželjno je imati manje obroke raspoređene tijekom dana, čime se sprječava preopterećenje probavnog sustava.
Biti pozoran na svoje prehrambene navike i ponašanje nakon obroka je ključno, jer čak i manje prilagodbe mogu značajno utjecati na dugoročne zdravstvene rezultate. Probavu smatrajte ključnom komponentom vašeg cjelokupnog zdravlja; izbor prehrane koji donosite i način na koji se brinete za svoje tijelo nakon obroka mogu duboko utjecati na vašu razinu energije, dobrobit i spremnost da se suočite sa svakodnevnim izazovima.
