Demencija je bolest koja uglavnom pogađa starije ljude a za nju ne postoji lijek. Jako je važno primjetiti njene prve simptome a o tome govorimo u našem današnjem tekstu.
Postoje bolesti koje ne postaju odmah javno poznate, ali postaju gotovo nevidljive. Jedna od njih je Alzheimerova bolest. Njeni najraniji simptomi često se pogrešno dijagnosticiraju kao tipični za starenje – zaboravnost, povremeni izostanci ili umor. Međutim, ono što se u početku čini bezopasnim zapravo je početak značajnih promjena u načinu na koji mozak funkcionira. Simptomi su blagi, ali postupno mijenjaju način svakodnevnog života, utječu na način održavanja odnosa i utječu na kvalitetu života.
Svakodnevni gubitak pamćenja koji mijenja svakodnevno ponašanje Najčešći i najprepoznatljiviji rani pokazatelj Alzheimerove bolesti je gubitak kratkoročnog pamćenja. Međutim, ključno je razlikovati uobičajenu zaboravnost od patološke zaboravnosti. Svatko povremeno zaboravi gdje se nalazi njegov mobitel ili ruksak, ali netko s demencijom zaboravit će ključne informacije koje bi trebale ostati u njegovom sjećanju. To može biti postavljanje istih pitanja više puta tijekom dana, ne sjećanje da je već završila s jelom ili nesjećanje razgovora koji se dogodio prije samo nekoliko minuta.
Ova vrsta zaboravljanja nije sporadična ili slučajna, već je dosljedna i s vremenom se povećava u intenzitetu, što prekida normalno ponašanje i čini samostalno funkcioniranje nemogućim. Nevolje u planiranju i rješavanju jednostavnih problema Alzheimerova bolest ne utječe samo na pamćenje, već i na sposobnost razmišljanja i logičkog vrednovanja stvari. Prvi simptomi mogu se manifestirati u najčešćim aktivnostima. Osoba iznenada ima problema s pripremom hrane prema dugogodišnjem receptu koji je godinama učila napamet ili s procjenom jednostavnih troškova kućanstva.
- Plaćanje računa, praćenje stvari ili čak raspoređivanje odgovornosti postaje značajan izazov. U ovom trenutku mnogi ljudi će početi izbjegavati složenije zadatke – napustit će hobije, smanjiti druženje i povući se u jednostavniju rutinu, što će dodatno prikriti problem i otežati drugima da prepoznaju što se zapravo događa. Varijacije u jeziku i komunikaciji Jedan od najuznemirujućih simptoma je gubitak udobnosti u govoru i pisanju.
Pojedinac više ne pronalazi odgovarajuće riječi, rečenice su prepolovljene ili izrazi nisu relevantni za kontekst. Povremeno ponavlja iste riječi ili ideje, a tijekom grupnih razgovora teško joj je pratiti tijek rasprave zbog brzog tempa. To ne utječe samo na praktičan stil komunikacije, već i na osjećaj samopouzdanja. Česta razočaranja i neuspjesi mogu uzrokovati povlačenje i izbjegavanje razgovora, što dodatno smanjuje društvenu interakciju.
Prostorna i vremenska dezorijentacija Još jedan ozbiljan pokazatelj je gubitak svijesti o vremenu i prostoru. Netko može izgubiti datum, godišnje doba ili doba dana. Čak i ako je toga svjestan, zbunjenost će se uskoro vratiti. Nije neuobičajeno da se osoba zbuni na već poznatoj lokaciji – na putu do trgovine, kod prijatelja ili čak u vlastitom kvartu. Osim toga, možda ne zna kako je došla do svoje trenutne lokacije, što može uzrokovati značajnu zabrinutost i osjećaj nesigurnosti.
Ova zbunjenost često rezultira potrebom za nadzorom i pomoći obitelji. Promjene raspoloženja i osobnosti Alzheimerova bolest ne utječe samo na pamćenje, već i na emocionalni život. Osoba koja je prije bila otvorena i vesela može postati rezervirana, sumnjičava ili sklona brzim promjenama raspoloženja. Depresija, anksioznost ili povećana neprijateljstvo su očiti, čak i u situacijama koje nisu unaprijed dovele do stresa. Razumijevanje ovih promjena često je teško, jer ih mnogi ljudi pripisuju isključivo dobi, nervozi ili psihološkim problemima.
Međutim, kada raspoloženje i ponašanje pokazuju potpuno drugačiji obrazac bez vidljivog razloga, to može biti značajan pokazatelj da je bolest u ranoj fazi. Zašto je važno rano prepoznati. Prepoznavanje ovih simptoma unaprijed može imati značajan utjecaj. Unatoč tome što još uvijek nema lijeka za Alzheimerovu bolest, rana dijagnoza može olakšati učinkovitije liječenje simptoma. Liječnici mogu predložiti terapijske strategije koje usporavaju napredovanje bolesti, dok obitelj ima vremena za planiranje i prilagodbu novim situacijama. Osim medicinskih aspekata, rano prepoznavanje problema također ima učinak očuvanja dostojanstva bolesne osobe.
Kada razumije što se događa, više je uključena u odlučivanje o budućnosti i još uvijek je dio aktivnog sudjelovanja u svom osobnom životu. Ako netko primijeti promjene u pamćenju, ponašanju ili mišljenju, prvi i najvažniji korak je razgovor s liječnikom. Rani odgovor nije samo dijagnoza, već i prilika za pružanje podrške, razumijevanja i odgovarajuće skrbi.
