Na prostoru Balkana i šire regije, još uvijek su prisutne političke napetosti koje potiču iz burnih devedesetih. Iako je prošlo više od tri decenije od ratnih događanja, prisjećanja i dalje oblikuju javni diskurs, a političari često koriste naslijeđe konflikta kako bi održali podjele. Upravo zato svako istraživanje javnog mnijenja, koje pokazuje stvarne stavove običnih ljudi, ima posebnu težinu.
- Tako je i u Hrvatskoj nedavno sprovedena anketa koja na prvi pogled djeluje jednostavno, ali otkriva duboku društvenu poruku.Građanima je postavljeno pitanje: „Koju državu najviše prezirete?“. Iako bi mnogi očekivali da će odgovori odražavati stare animozitete i historijske sukobe, rezultati su pokazali znatno složeniju sliku. Dio ispitanika jeste spomenuo susjedne zemlje, što je razumljivo s obzirom na zajedničku prošlost, no veliki broj odgovora odnosio se na globalne sile poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine. Razlozi su bili prvenstveno politički – uvjerenje da te sile imaju prevelik utjecaj na unutrašnje i vanjske poslove manjih država. Takvi odgovori svjedoče o rastućoj svijesti građana o međunarodnim odnosima i globalnim tokovima.
Ipak, ono što je najviše iznenadilo bila je činjenica da su mnogi ispitanici – ponajviše mladi ljudi – jasno rekli kako ne mrze nijednu državu. Jedna studentica iz Splita izjavila je kako je besmisleno trošiti energiju na mržnju jer to nikome ne donosi dobro. Ta izjava odražava širi trend: mlade generacije sve više odbacuju logiku podjela i netrpeljivosti, tražeći društvo koje se temelji na toleranciji i razumijevanju. Starije generacije pristupaju opreznije – često naglašavaju da nije umjesno generalizirati i da se treba fokusirati na ljude, a ne na države.
Sociolozi smatraju ovakva istraživanja dragocjenima jer otkrivaju stvarne emocije građana koje politika i mediji često zanemaruju. Prema riječima dr. Marka Pavlovića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ankete ovog tipa pokazuju kako se oblikuju stavovi i do koje mjere historija utiče na svakodnevni život. Njegovo tumačenje jasno naglašava da se hrvatsko društvo – a time i šira regija – polako udaljava od starih konvencija neprijateljstva i okreće ka većem razumijevanju.
Posebno je zanimljivo promatrati generacijske razlike. Internet, društvene mreže i lakoća putovanja otvorili su mlađima pristup svijetu na način koji ranije nije bio moguć. Granice su postale propusnije, što je rezultiralo većom saradnjom i otvorenošću. Mladi danas teže ka globalnoj perspektivi, dok stariji – iako pod utjecajem iskustava iz prošlosti – pokušavaju prenijeti vrijednosti empatije i uvažavanja kompleksnosti društvenih odnosa. Ta kombinacija pogleda stvara temelj za stabilnije i promišljenije društvo.
- Dr. Ivica Lukić, sociolog iz Zagreba, ističe da mladi razumiju kako se mržnjom ne rješavaju problemi, dok stariji uviđaju značaj raznolikosti i složenosti. Time se, prema njegovom mišljenju, oblikuje kultura dijaloga koja omogućava društvu da sazrijeva i uči iz vlastitih grešaka. Rezultati ankete, iako potaknuti provokativnim pitanjem, nisu odražavali zatvorenost ili ogorčenost, već prije nadu i transformaciju.
Ispitanici su jasno pokazali želju za mirom, saradnjom i globalnim razumijevanjem. Iako dio ljudi i dalje osjeća teret prošlosti, čini se da većina želi budućnost graditi oslobođenu historijskih prijepora. Mediji su također primijetili ovaj trend – Jutarnji list, N1 i HRT istaknuli su kako je javnost spremna otvoreno razgovarati o svojim emocijama, pa čak i priznati da prošlost ne mora određivati budućnost.
Anketa je tako pokazala da mržnja gubi snagu i da se sve više javlja empatija, kao i spremnost na introspektivno preispitivanje vlastitih predrasuda. Ljudi žele više objektivnosti, veću neovisnost i pravedniji poredak u kojem globalne sile neće dominirati svakodnevnim životom manjih naroda. Takvi stavovi svjedoče o društvenoj zrelosti i rastu političke svijesti građana.
U konačnici, ova anketa nije bila samo statistički prikaz javnog mnijenja. Ona je otkrila da, uprkos traumatičnoj prošlosti i stalnim podsjećanjima na podjele, postoji snažna težnja ka toleranciji, razumijevanju i zajedništvu. Generacije uče jedna od druge: mladi donose otvorenost i energiju, stariji mudrost i iskustvo. Spojeni, oni predstavljaju snagu koja može graditi budućnost u kojoj mržnja više nema centralno mjesto.
Ovakvi nalazi pružaju nadu da i Hrvatska i širi Balkan mogu postati primjer kako se, uprkos historijskim ranama, može graditi društvo zasnovano na poštovanju i suradnji.
