Naš biološki sat reguliše san, hormone i energiju, ali često ga narušavamo neredovnim spavanjem i modernim životnim navikama.
Posljedice? Debljanje, ubrzano starenje, srčane bolesti, depresija i metabolički poremećaji.
Kako funkcioniše biološki sat?
Cirkadijalni ritmovi upravljaju našim tijelom – melatonin potiče san noću, dok dan donosi povećanu produktivnost i energiju. Nepravilno spavanje remeti ove cikluse, uzrokujući umor i zdravstvene probleme.
Dnevni ciklusi: kada je tijelo najspremnije?
7:00–10:00 – Tijelo se budi. Ovo nije idealno vrijeme za važne kognitivne zadatke. Jutarnja fizička aktivnost može pomoći, ali treba biti oprezan ako imate povišen pritisak jer je ovo i vrhunac lučenja kortizola.
10:00–14:00 – Povećava se tjelesna temperatura i kognitivna produktivnost. Idealno vrijeme za rad i odlučivanje.
14:00–16:00 – Tijelo traži pauzu. I ako ne odrijemate, osjetićete pad energije — prirodna siesta.
16:00–20:00 – Novi talas energije, pogodno za fizičke aktivnosti i kompleksnije zadatke.
22:00+ – Organizam šalje signale da je vrijeme za san. Te signale lako poremete kasni obroci, ekran i jaka svjetla.
00:00–06:00 – Tjelesna temperatura opada, tijelo ulazi u duboki san. Glad se ne javlja, upravo zahvaljujući melatoninu.
Šta se dešava kad poremetimo ritam?
Debljanje: Nespavanje povećava hormon gladi, podstičući želju za nezdravom hranom.
Ubrzano starenje: Loš san utiče na regeneraciju ćelija i otpornost organizma.
Srčane bolesti i dijabetes: Poremećen metabolizam šećera i krvnog pritiska povećava rizik od hroničnih bolesti.
Neurološki problemi: Loš san povezan je s depresijom, anksioznošću i neurodegenerativnim bolestima.
Kako popraviti biološke ritmove?
Rješenje nije u lijekovima, već u usklađivanju sa prirodnim ritmom – redovan san, smanjenje izloženosti vještačkom svjetlu noću i poštovanje signala koje tijelo šalje.
