U izvještaju svjetskih stručnjaka, ističe se da postoji rizik od prekomjernog dijagnosticiranja pretilosti, te se stoga traži “tačnija” i “nijansiranija” definicija ovog problema.
Doktori bi, prema studiji, trebali uzeti u obzir cjelokupno zdravlje pacijenata s viškom masnog tkiva, a ne samo njihov indeks tjelesne mase (BMI). Stručnjaci predlažu novu klasifikaciju pretilosti: ‘kliničku pretilost’ za one s hroničnim bolestima uzrokovanim težinom te ‘pretkliničku pretilost’ za one bez zdravstvenih problema.
Na milijarde pretilih osoba
Prema procjenama, više od milijardu ljudi širom svijeta živi s pretilošću, a potražnja za lijekovima za mršavljenje na recept neprestano raste. Ovaj izvještaj, koje je podržalo više od 50 medicinskih stručnjaka, objavljeno je u časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology.
Profesor Francesco Rubino s King’s Collegea u Londonu, koji je predsjedao grupom, ističe kako je pretilost spektar, odnosno da neki ljudi uspijevaju živjeti normalnim životom, dok drugi pate od ozbiljnih zdravstvenih problema. Izvještaj naglašava potrebu za “preoblikovanjem” definicije pretilosti kako bi se jasno razdvojili pacijenti koji su izloženi riziku i oni koji već imaju ozbiljne bolesti.
Trenutno, mnoge zemlje definišu pretilost kao BMI veći od 30, što ne uzima u obzir sve aspekte zdravlja. BMI ne razlikuje mišićnu masu od tjelesne masnoće, niti pokazuje opasnost od masnoće koja se nakuplja oko organa. Stručnjaci stoga pozivaju na novi model koji bi u obzir uzeo zdravstvene probleme poput bolesti srca, dijabetesa tipa 2 ili otežanog disanja.
Za one s ‘pretkliničkom pretilošću’, stručnjaci preporučuju savjete o mršavljenju, dok bi ‘klinička pretilost’ trebala uključivati liječenje lijekovima.
