Povišen nivo masnoće u krvi je bolest koja je u porastu i od koje pate ljudi svih uzrasta. Ono što je važno je na vrijeme primjetiti signale koje nam tijelo šalje i posjetiti liječnika. U nastavku teksta vam donosimo jedan simptom koji se može pojaviti na nogama a većina nas ga zanemaruje.
Ovi znakovi na nogama mogu ukazivati na probleme s cirkulacijom: visoki holesterol se često otkrije tek kada nastanu posljedice
Povišene vrijednosti holesterola najčešće prolaze bez jasnih simptoma, ali promjene koje nastaju zbog ateroskleroze mogu se ponekad primijetiti na nogama i stopalima. Bol pri hodanju, rane koje sporo zarastaju ili promjene kože nisu znakovi koje treba automatski pripisati umoru ili godinama.
Visok holesterol jedan je od zdravstvenih problema koji često ostaje neprimijećen upravo zato što ne šalje jasne signale. Mnogi ljudi mogu godinama imati nepovoljne vrijednosti masnoća u krvi, a da se osjećaju potpuno zdravo i ne primijete nikakve promjene u svakodnevnom funkcionisanju.
Ipak, problem nastaje kada dugotrajno povišene vrijednosti doprinose stvaranju aterosklerotskih naslaga u krvnim sudovima. Tada se može smanjiti protok krvi prema različitim dijelovima tijela, uključujući noge i stopala, gdje određene promjene mogu postati vidljivije.
Važno je razlikovati sam povišen holesterol od bolesti koje mogu nastati kao posljedica oštećenja krvnih sudova. Izgled nogu ne može pokazati kolike su vrijednosti holesterola, ali određene tegobe mogu biti razlog da se provjeri cirkulacija.
POZADINA PROBLEMA
Povišen LDL holesterol može učestvovati u stvaranju aterosklerotskih plakova, ali nije jedini faktor rizika. Pušenje, dijabetes, visok krvni pritisak i druge zdravstvene okolnosti takođe mogu povećati vjerovatnoću razvoja periferne arterijske bolesti.
Bol u nogama tokom hodanja može biti znak smanjenog protoka krvi
Jedan od simptoma koji se često povezuje sa perifernom arterijskom bolešću jeste bol koja se pojavljuje tokom fizičke aktivnosti, posebno pri hodanju. Osoba može osjećati grčenje, težinu, pečenje ili zamor u listovima, bedrima ili drugim dijelovima nogu.
Karakteristično je da se tegoba javlja kada mišići zahtijevaju više krvi i kisika, dok se nakon odmora smanjuje. Ovaj obrazac razlikuje se od mnogih drugih vrsta bolova koji nisu direktno povezani sa naporom.
Ova pojava poznata je kao intermitentna klaudikacija. Kada je arterija sužena zbog naslaga, krv ne može dovoljno brzo zadovoljiti povećane potrebe mišića tokom aktivnosti. Nakon prestanka kretanja, potreba za kiseonikom se smanjuje i bol može oslabiti.
VAŽAN TRENUTAK
Bol koja se redovno javlja nakon određene udaljenosti hodanja i prestaje nakon odmora nije isto što i svaki bol u mišićima ili zglobovima. Obrazac pojavljivanja može biti važan podatak ljekaru pri procjeni cirkulacije.
Mnogi ljudi ovakve simptome dugo pripisuju slabijoj kondiciji, starenju ili problemima sa zglobovima. Međutim, ako se ista tegoba ponavlja u sličnim okolnostima, posebno tokom aktivnosti, vrijedno je potražiti stručni savjet.
Važno je napomenuti da svaki bol u nogama ne znači problem sa arterijama. Uzrok može biti povezan sa kičmom, mišićima, zglobovima ili drugim stanjima. Upravo zbog toga ljekarska procjena ima važnu ulogu.
Promjene kože, gubitak dlaka i rane koje ne zarastaju zahtijevaju pažnju
Smanjen dotok krvi prema nogama ne mora se uvijek prvo pokazati kroz bol. Kod nekih ljudi promjene se mogu primijetiti na koži, temperaturi stopala ili načinu na koji dlake rastu na potkoljenicama.
Rjeđa dlakavost na nogama sama po sebi nije dokaz problema sa cirkulacijom, jer na rast dlaka utiču brojni faktori. Međutim, kada se pojavi zajedno sa drugim znacima slabijeg protoka krvi, može biti dio šire slike koju treba procijeniti.
Koža može postati drugačijeg izgleda, sjajnija ili promijenjene boje, a jedno stopalo može djelovati hladnije u odnosu na drugu stranu. Takve promjene ne treba ignorisati ako se pojavljuju zajedno sa drugim simptomima.
Posebnu pažnju zahtijevaju rane na stopalima i prstima koje dugo ne zarastaju. Za normalan proces obnavljanja tkiva potrebni su dovoljan protok krvi, kisik i hranjive materije. Kada je cirkulacija oslabljena, zarastanje može biti otežano.
ŠIRA SLIKA
Periferna arterijska bolest ne odnosi se samo na noge. Prisustvo aterosklerotskih promjena može ukazivati na širi vaskularni rizik, zbog čega se procjenjuje i zdravlje srca, krvnih sudova i drugih organa.
Posebno oprezni trebaju biti ljudi koji imaju dijabetes, puše ili već znaju da imaju probleme sa krvnim sudovima. Rana koja se ne zatvara normalnim tokom može zahtijevati pregled kako bi se utvrdio pravi uzrok.
U težim slučajevima ozbiljno smanjena cirkulacija može ugroziti tkivo stopala. Zbog toga rano prepoznavanje promjena može imati važnu ulogu u sprečavanju komplikacija.
Erektilna disfunkcija može biti povezana s krvnim sudovima, ali nema samo jedan uzrok
Kod muškaraca se među mogućim znacima vaskularnih problema navodi i erektilna disfunkcija. Za normalnu funkciju potreban je odgovarajući protok krvi, pa promjene na krvnim sudovima mogu imati određenu ulogu.
Ipak, ovaj problem može nastati iz brojnih razloga. Na njega mogu uticati hormonski faktori, lijekovi, psihološko stanje, životne navike i različite bolesti. Zbog toga sama erektilna disfunkcija ne predstavlja dokaz visokog holesterola ili periferne arterijske bolesti.
Ako tegobe traju duže vrijeme, razgovor sa ljekarom može biti važan i zbog šire procjene zdravlja. Mogu se provjeriti krvni pritisak, nivo šećera, masnoće u krvi i drugi faktori koji utiču na stanje krvnih sudova.
Krvni nalaz je jedini pouzdan način da se utvrdi nivo holesterola
Najveća opasnost kod povišenog holesterola jeste upravo činjenica da osoba često ne osjeća nikakve promjene. Nije moguće zaključiti kakve su vrijednosti samo na osnovu izgleda, tjelesne težine ili osjećaja energije.
Zbog toga se stanje provjerava analizom krvi, odnosno lipidnim profilom. Ako rezultati pokažu nepovoljne vrijednosti, ljekar može procijeniti ukupni rizik i preporučiti odgovarajuće mjere.
Kada postoje simptomi koji ukazuju na slabiju cirkulaciju u nogama, dodatni pregledi mogu pomoći u procjeni stanja arterija. Dijagnoza se ne postavlja samo na osnovu izgleda nogu, već kroz razgovor, pregled i odgovarajuće medicinske metode.
Posebno je važno reagovati ako se bol počne pojavljivati češće, ako nastaje i u mirovanju, ako se pojavi rana koja ne zarasta ili ako stopalo naglo promijeni boju i temperaturu.
Kontrola holesterola nije usmjerena samo na poboljšanje laboratorijskog rezultata. Cilj je smanjiti rizik od ateroskleroze i njenih posljedica. Na zdravlje krvnih sudova utiču mnogi faktori, uključujući ishranu, fizičku aktivnost, pušenje, krvni pritisak i nivo šećera u krvi.
Zdrave navike predstavljaju važan dio prevencije, ali kod pojedinih ljudi promjene životnog stila nisu dovoljne. U takvim situacijama ljekar može preporučiti i terapiju koja pomaže u smanjenju rizika.
Promjene na nogama zato treba posmatrati kao mogući razlog za provjeru cirkulacije, a ne kao siguran dokaz povišenog holesterola. Bol tokom hodanja, sporo zarastanje rana ili promjene kože mogu biti znak da je potreban pregled, dok odgovor o nivou holesterola daje laboratorijska analiza.
