Oglasi – Advertisement
Kafa je kod nas na Balkanu omiljeni napitak i mnogi ne mogu ni da zamisle da započnu svoj dan bez nje. Međutim postoje nedoumice koliko je ona zdrava i kako utiče na naš organizam.
Oglasi – Advertisement
Dr. Ana Gifing specijalist je kronične nutricionističke i preventivne medicine. Šegrtovala je kod svog djeda, glasovitog liječnika Branka Manojlovića, koji je pred početak Drugog svjetskog rata otvorio prvu novosadsku ambulantu preventivne medicine. Suprotno uobičajenim pretpostavkama, Anna otklanja niz nesporazuma u vezi s jutarnjim običajima u Srbiji, posebice prevladavajućim netočnostima oko konzumacije kave. Čvrsto je uvjerena da je suvremeni fokus na povećanu potrošnju vode štetan.
- Ideja da bi pojedinci trebali piti najmanje 2,5 litre vode dnevno, kako se propagira u obrazovnim institucijama, zabluda je koja vuče podrijetlo iz 1945. godine. Ovaj koncept proizašao je iz proglasa američke vlade, koji je precizirao preporučeni unos tekućine za vojno osoblje u odnosu na njihovu potrošnju hrane. Ipak, dr. Giffen ovo uvjerenje smatra pogrešnim. Globalni stručnjaci oštro su osporili ovu tvrdnju, što on pažljivo naglašava.
Iako su ovu teoriju prije deset godina diskreditirali cijenjeni autoriteti na tom području, ona je i dalje predmet tekuće rasprave. Predstavljeni su dokazi o štetnosti prekomjerne konzumacije vode, ističući da unos od 4 litre tekućine dnevno za žene i približno 3,5 litre za muškarce predstavlja značajno opterećenje za bubrege. Zdravstveni stručnjaci ističu važnost uvrštavanja raznovrsnih pića u prehranu, umjesto isključivog oslanjanja na vodu. Uživanjem u šalici kave ili čaja, uživanjem u zdjelici juhe ili ispijanjem čaše vina ili piva, pojedinci mogu adekvatno održavati razinu hidratacije.
Unatoč tome, uvriježeno uvjerenje da se moramo oslanjati isključivo na vodu kako bismo zadovoljili potrebe za hidratacijom doista može biti zbunjujuće. Nadalje, praksa mnogih pojedinaca u Srbiji da nakon buđenja popiju čašu vode služi kao dodatno sredstvo za procjenu njezinih učinaka na zdravlje. Dr. Anna predlaže da se optimalni izbor za jutarnji napitak sastoji od šalice ledenog čaja s malo limuna, čaše vode s malo limuna ili samo čaše vode sobne temperature. Važno je naglasiti da kava ne smije biti prvo piće dana; preporučljivo je popiti kavu nakon doručka.
Za one koji žele smršavjeti, preporuča se piti kavu uz obrok. Kako biste pospješili ovaj proces, preporučuje se doručak konzumirati prije ispijanja kave. Medicinski stručnjaci ukazuju na to da povišeni inzulinski indeks povezan s kavom može spriječiti izlučivanje inzulina tijekom dana kada se konzumira između obroka, komplicirajući tako sagorijevanje masti. Dr. Anna Giffin upozorava da se doručak ne izostavlja jer ta praksa može dovesti do nakupljanja masnoće u tijelu.
Odričući se hranjivog jutarnjeg obroka, uskraćujemo svom tijelu vitalnu energiju koja mu je potrebna. Pojedinci koji posjeduju snažan metabolizam i općenito dobro zdravlje mogu sudjelovati u laganom doručku bez suočavanja s bilo kakvim negativnim posljedicama. Ključno je prepoznati da nekonzumacija hrane ujutro izlaže tijelo stresu, što posljedično potiče skladištenje masti.
Bonus tekst:
Češnjak, poznat po svom snažnom okusu i prepoznatljivoj aromi, jedna je od najranijih ljekovitih biljaka, koja je značajno utjecala na globalnu kulturu i prirodne prakse liječenja kroz povijest. Ova cijenjena ljekovita biljka može se pohvaliti nasljeđem koje se proteže preko pet tisućljeća. Porijeklom iz središnje Azije, češnjak je od tada raširen u raznim regijama diljem svijeta. Bogata esencijalnim hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža mnoštvo zdravstvenih prednosti. Primarni aktivni spoj u češnjaku je alicin, koji je poznat po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim učincima.
U drevnoj egipatskoj kulturi češnjak je imao veliku važnost, cijenjen kao sveta biljka. Davali su ga robovima kako bi povećali njihovu snagu i izdržljivost, a otkriven je i na grobovima faraona. I u staroj Grčkoj i u Rimu, sportaši su uzimali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici konzumirali prije ulaska u bitke kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i otpornost na bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje za svoja terapeutska svojstva.
S obzirom na njegove kulinarske i ljekovite prednosti, češnjak je neizostavan sastojak svakog kućanstva i svakog obroka, igra vitalnu ulogu u prehrani kao začin koji se nalazi u gotovo svim vrstama jela. Trenutno ga mnogi pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv niza bolesti. Preporuča se dosljedno uključivanje u prehranu u sirovom obliku, a loš zadah možete riješiti upotrebom soka od limuna, soka od jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombiniranjem s maslinovim uljem.
