Čak i nakon što je jedna cigareta ispušena, zrak u prostoru može sadržavati opasne hemikalije koje utiču na zdravlje svih prisutnih.
Jedan od ključnih problema pasivnog pušenja je prisutnost toksina poput nikotina, katrana i ugljičnog monoksida, koji ostaju u zraku dugo nakon što se cigareta ugasi. Ovi toksini mogu lako dospjeti u pluća, što povećava rizik od razvoja respiratornih bolesti, poput astme i hroničnih opstruktivnih plućnih bolesti (KOPB).
Za djecu, ali i odrasle osobe, čak i kratkotrajno izlaganje ovim tvarima može imati ozbiljan dugoročni uticaj na zdravlje.
Zašto je to tako opasno?
Zrak u prostorijama brzo se zasićuje česticama koje mogu ući u tijelo, a njihova koncentracija može ostati visoka čak satima nakon pušenja. Dugotrajno izlaganje pasivnom pušenju povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, ali i različitih oblika raka. Djeca, trudnice i stariji ljudi posebno su ranjivi na posljedice pasivnog pušenja, jer njihov organizam teže podnosi ove štetne tvari.
Studije pokazuju da boravak u prostoriji u kojoj je neko pušio, čak i nakon što su prošli sati, može izazvati povećanje krvnog pritiska, smanjenje kapaciteta pluća, te povećati rizik od drugih ozbiljnih bolesti.
Zato je od presudne važnosti da izbjegavamo pušenje u zatvorenim prostorima i osiguramo da svi članovi porodoice udišu čist zrak.
Zdravlje naših najbližih je naša odgovornost. Zbog toga, osim što pušači trebaju biti svjesni svojih postupaka, važno je i da svi koji se nalaze u njihovoj blizini poduzmu mjere zaštite.
