Dr Svetlana Stanišić, redovni profesor na predmetima Ishrana i Osnove fizičke hemije, istakla je koliko je važna dobra apsorpcija gvožđa za funkcionisanje čitavog organizma, ali osvrnula se i na činjenicu da se kod nekih ljudi ne zadržava u telu u dovoljnim količinama, te se posebno posvetila tom zdravstvenom problemu.
Zašto nam se ne zadržava gvožđe u telu?
Tema je važna pre svega za decu i žene u reproduktivnom periodu, ali ni muškarci nisu imuni na nedostatak ili pad nivoa gvožđa.
– Anemijamože biti posledica i hroničnih bolesti, genetskih poremećaja, autoimunskih mehanizama, hemolize, oštećenja koštane srži, akutnog gubitka krvi ili toksičnih uzroka. Sideropenijska anemija predstavlja entitet u kome nedostatak gvožđa dovodi do smanjene sinteze hemoglobina i poremećaja eritropoeze. Nasuprot tome, megaloblastne anemije nastaju usled deficita vitamina B12 i/ili folne kiseline, dok hemolitičke i aplastične anemije nastaju nezavisno od stanja zaliha hranljivih materija i zahtevaju drugačiji dijagnostički i terapijski okvir – rekla je za eKlinku dr Stanišić.
Foto: Kurir TV
Nedostatak gvožđa nije i jedini razlog za anemiju. Kako objašnjava, etiologija sideropenijske anemije je heterogena i obično se svodi na tri osnovna mehanizma koji se često preklapaju:
- Prvi je nedovoljan unos gvožđa, bilo zbog neadekvatne ishrane, gladovanja ili restriktivnih obrazaca ishrane.
- Drugi mehanizam predstavlja smanjena apsorpcija, koja se može javiti kod hroničnih gastrointestinalnih tegoba, zapaljenskih bolesti creva, hroničnog gastritisa i drugih stanja koja remete integritet sluzokože i transportne mehanizme.
- Treći mehanizam su povećane potrebe ili gubici, što je karakteristično za period intenzivnog rasta, trudnoću, dojenje i stanja sa redovnim gubicima krvi.
Crveni alarm
Prof. dr Stanišić ističe da posebnu pažnju zahteva hroničan gubitak krvi iz gastrointestinalnog trakta uključujući okultna krvarenja, jer može dugo ostati neprepoznat, a ipak sistematski iscrpljuje telesne rezerve.
Šta je feritin i zašto ima ogroman značaj?
U proceni statusa gvožđa najinformativniji laboratorijski parametar nije samo serumsko gvožđe niti izolovana vrednost hemoglobina, već feritin.
Foto: Shutterstock
– Feritin je intracelularni protein i glavni oblik skladištenja gvožđa, a njegova koncentracija u serumu u određenoj meri odražava ukupne telesne rezerve. Zbog toga feritin pruža uvid u depoe gvožđa i predstavlja ključni marker u dijagnostici sideropenijske anemije. Ipak, interpretacija mora biti oprezna u stanjima inflamacije, kada se feritin može ponašati kao protein akutne faze, pa vrednosti mogu delovati „bolje“ nego što su rezerve zaista – objašnjava za eKliniku stručnjak.
Od čega zavisi apsorpcija gvožđa?
Profesorka fizičke hemije naglašava da biodostupnost gvožđa iz hrane zavisi od hemijske forme.
– Hem gvožđe, prisutno u mesu i ribi, u proseku se efikasnije apsorbuje od non-hem gvožđa koje dominira u biljnim izvorima, ali je prisutno i u jajima, žitaricama, povrću i voću. Apsorpcija je adaptivna, pa kada su rezerve niske organizam povećava frakciju resorbovanog gvožđa. Zbog toga se kod osoba sa deficitom može apsorbovati 20-30 odsto unetog gvožđa, dok se kod osoba sa urednim rezervama najčešće resorbuje 5–10 procenata. Ovakva „štedljiva“ apsorpcija dobija smisao i kada se posmatra evolutivno. Gvožđe nije važno samo domaćinu već i patogenima, jer ga mnoge bakterije koriste za rast. Zbog toga je tokom evolucije razvijen sistem stroge regulacije metabolizma gvožđa, koji u određenim okolnostima štiti organizam ograničavanjem dostupnosti gvožđa, ali može imati cenu u vidu veće podložnosti deficitu i anemiji.



































































