Da bismo bili zdravi potrebno je da našem organizmu obezbjedimo sve tvari koje su mu potrebne a tu prije svega mislimo na minerale i vitamine. Njih uglavnom unosimo putem hrane ali ponekad to nije dovoljno.
Vitamini su ključni elementi koje ljudsko tijelo ne može samostalno sintetizirati, pa je potreban njihov unos putem prehrane. Ovi spojevi nastaju u biljkama djelovanjem sunčeve svjetlosti i/ili unutar bakterija; u nekim slučajevima, oni također mogu biti proizvedeni u ljudskim ili životinjskim organizmima. Priznaje se da ljudska prehrana sadrži oko 40 esencijalnih nutrijenata, koji obuhvaćaju 13 vitamina, 15 esencijalnih minerala, minerala u tragovima ili elektrolita, uz 12 drugih kategoriziranih kao aminokiseline i esencijalne masne kiseline.
- Oznaku “vitamin” prvi je skovao poljski biokemičar Kazimir Funk 1912. godine, nakon što je izolirao kristalnu tvar dobivenu iz riže. Klasifikacija vitamina kao podskupine amina potječe od latinskog izraza “vita”, što u prijevodu znači život, u kombinaciji s “-amine”, koji označava aminokiseline. Iako se pokazalo da je ova početna klasifikacija netočna, terminologija je i dalje prisutna u suvremenoj upotrebi. Vitamini se dijele u dvije osnovne kategorije: vitamini topljivi u vodi i vitamini topljivi u mastima.
Ovi kompleksi, stečeni izvana, igraju ključnu ulogu u barem jednom značajnom procesu unutar ljudskog tijela. Oni funkcioniraju kao bitni kofaktori u kemijskim reakcijama koje su dio staničnog metabolizma. Zbog njihove esencijalne prirode i nesposobnosti tijela da ih samostalno sintetizira, imperativ je nabaviti ove vitamine iz vanjskih izvora, idealno putem prehrane. Potrebe za ovim vitaminima variraju, a tijelu je potrebno samo mikrograma (mcg) vitamina B12 i do 60 miligrama vitamina C.
Te su tvari presudne za pravilno funkcioniranje metaboličkih procesa koji se odvijaju unutar stanica i tkiva. Na primjer, vitamin C igra ulogu u više od 1000 metaboličkih procesa u ljudskom tijelu. Vitamini su dostupni u više oblika; na primjer, vitamin D se može predstavljati kao D3 (kolekalciferol) ili D2 (ergokalciferol). Vitamin A, koji se obično nalazi u hrani u obliku beta-karotena, zahtijeva dodatnu aktivaciju da bi se pretvorio u svoje funkcionalno stanje. Točnije, beta-karoten prolazi kroz transformaciju u retinol, koji predstavlja aktivnu varijantu vitamina A.
Vitamini često ulaze u interakcije ili se oslanjaju na dostupnost drugih vitamina kako bi djelovali na vrhuncu učinkovitosti. Na primjer, vitamini B kompleksa ovise o kofaktorima poput kolina i inozitola. Osim svojih bitnih doprinosa metabolizmu, određeni vitamini djeluju i kao antioksidansi. Generiranje energije kroz stanični metabolizam zahtijeva korištenje kisika, što, u svom prirodnom napredovanju, dovodi do stvaranja reaktivnih entiteta koji se zajednički nazivaju slobodni radikali.
Kako bi se održala ispravna funkcija organizma, od vitalne je važnosti dosljedno neutralizirati te slobodne radikale, odgovornost koju preuzimaju antioksidansi. Vitamini najpoznatiji po svojim antioksidativnim svojstvima uključuju A, C, D i E. – Vitamin A, koji je izveden iz provitamina beta-karotena – Vitamin C, koji djeluje sinergistički s vitaminom E – Vitamin D, sintetiziran izlaganjem sunčevoj svjetlosti ili prehrambenim izvorima – Vitamin E, koji djeluje kao antioksidans za lipide koji se nalaze u staničnoj membrani – Vitamin K, koji igra ključnu ulogu u procesu koagulacije i bitan je za pravilan rad vitamina D.
Vitamin D je poznat po svojoj ulozi u jačanju čvrstoće kostiju, poboljšanju raspoloženja i podržavanju cjelokupnog zdravlja i tjelesnih funkcija. Osim dobivanja ovog vitamina putem sunčeve svjetlosti i prehrambenih izvora, suplementi služe kao alternativna metoda za stjecanje vitamina D. Posljedično, mnogi pojedinci razmišljaju o najprikladnijem vremenu za suplementaciju—bilo ujutro ili navečer. Prema stručnjacima, apsorpcija vitamina D se poboljšava kada se unosi uz obrok, što se pripisuje njegovoj prirodi topivosti u mastima, što znači da je njegova učinkovitost optimizirana kada se konzumira s hranom.
S obzirom na to da doručak obično uključuje dovoljno zdravih masnoća, poželjno je uzimati vitamin D ujutro. Za osobe koje preferiraju večernju konzumaciju, preporučljivo je kombinirati vitamin D s obrocima koji uključuju orašaste plodove i druge usporedive izvore masti. Hrana koja obiluje vitaminom D prvenstveno se sastoji od ribe, punomasnih mliječnih proizvoda, goveđe jetre, sojinog mlijeka, jegulja i ribljeg ulja.
Kako biste u potpunosti iskoristili prednosti koje nudi vitamin D, preporučljivo ga je kombinirati s magnezijem i kalcijem. Ipak, treba biti oprezan kako bi se spriječila prekomjerna konzumacija ovog vitamina. Zdravstveni radnici upozoravaju da kontinuirani unos povišenih doza vitamina D može dovesti do nakupljanja viška kalcija u tijelu, što potencijalno može rezultirati slabljenjem kostiju, kao i oštećenjem bubrega i srca.
