Na kraju putovanja

LJUBIĆI

Zamišljeno je gledao ispred sebe. Nicky Wilson je poslije dvanaest godina konačno nešto zatražila od njega – novac za ručak. Djevojka kojoj je uništio život djevojka prema kojoj je ispao bezobraznik čak i veći nego što je zbilja bio, a koja je to manje od svih zaslužila, obraćala mu se kao starom prijatelju. Bio je pomalo nesiguran. Nicky je zvučala dobro, ona je uvijek zvučala dobro. Ali on nijednog trenutka nije zaboravljao da ju je zavolio sa njenih sedamnaest godina, da ju je oženio čim je napunila osamnaest, da joj je sa devetnaest obećao svijet, a sa dvadeset otjerao. Bio je doduše spreman da joj plati, da joj kupi neku drugu budućnost,da joj nadoknadi to što je otac više nikada neće primiti nazad, ali Nicky nije željela ništa. Otišla je bez suza, bez scena, uz nekoliko psovki, ali to je bilo uobičajeno. Uplašio se kako Nicky sada izgleda. U mladosti je bila okruglasta i djelovala je niže od svojih 174 centimetra. Nije bila punačka, prije bi se moglo reći da je djelovala sočno, bar su tako govorili momci koji su se tiskali ispred njenog aparata za prodaju sladoleda. Sa osmjehom se sjetio njihovog prvog susreta. Sjedila je na ivici aparata i lizala sladoled od čokolade.

Leave a Reply

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.