Doktor Đuro Macut je ovih dana u žiži javnosti i medija jer je izabran za madantara nove srpske vlade a inače je nedokrinolog po struci i bio je čest gost emisija koje su posvećene zdravlju.
Dr. Macut tvrdi da se, u nedostatku definitivnih markera za razlikovanje ovih vrsta tumora, oni obično identificiraju tijekom ultrazvučnih procjena. Mnogo se raspravlja o određenim vrstama raka, uključujući rak dojke i pluća, zbog njihove nesretne prevalencije. Za razliku od njih, endokrini tumori svrstavaju se u rijetke oblike raka, a dr. Đuro Macut iz Kliničkog centra Srbije.
Neuroendokrini tumori su izuzetno rijetka kategorija raka, svrstana u područje onkoloških bolesti koje se prožimaju s endokrinologijom. Ti tumori mogu nastati iz bilo kojeg dijela endokrinog sustava. Njihovu rijetkost naglašava činjenica da je zahvaćena znatno manja populacija u odnosu na tipične onkološke bolesnike. Međutim, ova rijetkost pridonosi izazovima povezanim s njihovom dijagnozom. Jednom identificirani pacijenti s neuroendokrinim tumorima predstavljaju složene slučajeve koji zahtijevaju ekspertizu koja obuhvaća cjelokupnu endokrinologiju i srodna područja.
Prema riječima dr. Matsutu, iako je broj ovih pacijenata još uvijek ograničen, povećao se u usporedbi s prije 15 do 20 godina, s otprilike pet do sedam novih dijagnoza koje se danas pojavljuju na 100.000 pojedinaca. Specijalist je također identificirao simptome koji mogu ukazivati na prisutnost ovih vrsta tumora. Opći simptomi, uključujući malaksalost, slabost i gubitak tjelesne težine, zajedno s specifičnijim manifestacijama kao što je dijarealni sindrom—karakteriziran proljevom—značajan gubitak težine i crvenilo lica, indikativni su za karcinoidni sindrom i upućuju na prisutnost funkcionalnih tumora.
Ti se tumori mogu razviti na različitim mjestima, uključujući hipofizu, paratireoidne žlijezde, štitnjaču, spolne žlijezde, jajnike, testise, gastrointestinalni trakt, prsa i pluća. Posljedično, utječu na sve tjelesne sustave u kojima se sintetiziraju određeni hormoni. dr. Macut napominje da se, u nedostatku jasnog markera za identifikaciju ovih vrsta tumora, oni obično otkrivaju tijekom ultrazvučnih pregleda. Savjetovao je: “Ako primijetite bilo kakve atipične simptome, uključujući česte proljeve, pojačano pražnjenje crijeva, neobjašnjiv gubitak težine, crvenilo lica ili bolove u trbuhu, mudro je podvrgnuti se ultrazvuku abdomena.
- Dok ove bolesti predstavljaju značajnu prijetnju životu, pravovremena terapijska intervencija može produžiti životni vijek; naravno, što je ranije tumor identificiran, bolji je ishod. “Na području terapije imamo niz bioloških lijekova, uključujući određene somatostatine koji mogu inhibirati funkcionalne aspekte, ali i na neki način riješiti probleme vezane uz izlijevanje, boce i progresiju tumora. No, zbog njihove generalno agresivne prirode, odlučujemo se za alternativne pristupe poput kemoterapije ili bioloških i imunoloških terapija”, zaključio je dr. Macut.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, još od vremena starih civilizacija smatraju se simbolom plodnosti i obilja. Njihov profil okusa, zdravstvene dobrobiti i kulturni značaj čine ih ne samo bitnim dijelom prehrane, već i središnjom točkom brojnih legendi i mitova. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturnu važnost smokava, ističući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz različita razdoblja. Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju. Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, a bilo je prisutno u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu.
Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok su je u Egiptu koristili u medicinske svrhe. Nadalje, smokve se spominju u Bibliji, au brojnim religijskim i filozofskim doktrinama predstavljaju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. S obzirom na svoj nutritivni profil, smokve su izuzetno hranjivo voće, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima. Prekrasan okus smokava može se zahvaliti njihovoj visokoj koncentraciji prirodnih šećera, a također osigurava značajnu količinu kalija, neophodnog za dobrobit kardiovaskularnog i krvožilnog sustava.
Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, neophodnog za održavanje zdravlja kostiju, i vitamina B6, koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i podržava imunološki sustav. Značajna karakteristika smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; jedenje samo pet smokava srednje veličine može osigurati oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, što pomaže u poboljšanju probave i snižavanju razine kolesterola.
