Tijekom hladnih mjeseci mnogi primjećuju da im se pojačava apetit, posebno želja za jelima bogatim ugljikohidratima. To je uobičajena i prirodna reakcija tijela. Niže temperature i kratki dani potiču organizam da troši više energije kako bi održao toplinu, pa se prirodno javlja veća potreba za „utješnom hranom“.
Nutricionistica Karine Patel objašnjava da ulazak iz hladnog okruženja u topli prostor može posebno potaknuti želju za brzom energijom, najčešće u obliku tjestenine, kruha ili čokolade. Osim temperature, na apetit utječu i hormonske promjene. Zimi pada razina serotonina, što može potaknuti posezanje za ugljikohidratima jer oni kratkotrajno popravljaju raspoloženje. Istovremeno raste razina grelina, hormona gladi, zbog čega se češće javlja osjećaj potrebe za jelom, ponekad i ubrzo nakon obroka.
Iako je riječ o normalnoj pojavi, postoji nekoliko načina da se zimskim žudnjama pristupi pametno i bez osjećaja uskraćivanja. Patel preporučuje obroke koji kombiniraju toplinu i hranjive tvari, poput gustih juha s lećom, grahom, piletinom ili povrćem. Dodatak kvinoje može poboljšati nutritivnu vrijednost i dati sitiju teksturu. Takvi obroci pružaju toplinu i stabilniju energiju, što pomaže u smanjenju želje za grickanjem.
Doručak bogat proteinima još je jedan učinkovit način da se glad drži pod kontrolom tijekom dana. Grčki jogurt s bobičastim voćem i malo cimeta osigurava dugotrajniju sitost i stabilniju razinu energije. Sličan učinak daje i svježi sir, koji je bogat proteinima i korisnim masnim kiselinama.
Za dodatnu potporu u upravljanju apetitom preporučuje se zamjena hladnih napitaka toplim čajevima. Topli napitci pomažu u održavanju hidracije, a dehidracija često može „glumiti“ osjećaj gladi. Istovremeno pružaju ugodu i osjećaj topline, što dodatno smanjuje potrebu za nepotrebnim međuobrocima.
Umjesto restrikcija, preporuka stručnjaka je odabirati obroke koji tijelu daju energiju, hranjive tvari i toplinu — upravo ono što mu je tijekom zime najpotrebnije.
