Ljudsko tijelo ima svoje potrebe a tu spadaju i intimn odnosi koji imaju dobar uticaj ne samo na naš organizam nego i na našu psihu. Smatra se da nedostatak intimnih odnosa može izazvati i depresiju.
Nedavne studije pokazuju da posljednji intimni odnosi mogu duboko utjecati na mentalno zdravlje odraslih. Pored poboljšanja emocionalne veze između partnera, pokazalo se da fizička blizina služi kao prirodna metoda za smanjenje vjerovatne depresije i poboljšanje općeg psihičkog blagostanja. Istraživači sa Medicinskog kolegija Sveučilišta Šantou u Kini proveli su studij, koji je uključivao analizu podataka od preko 14.000 odraslih osoba različitog uzrasta, pola i načina života.
- Nalazi su nedvosmisleni: osobe koje se upuštaju u najmanju jednu intimnu vezu svake nedjelje pokazuju znatno manje vjerojatnost razvoja poremećaja raspoloženja, kao što su kronična anksioznost i depresija. Angažovanje u jednoj vezi svake nedjelje značajno smanjuje povezani rizik. Istraživanja pokazuju da se bavljenje fizičkom intimnošću, čak i uz minimalnu učestalost od jedne nedjelje, može dovesti do smanjenja rizika od depresije za približno 24 posto.
Ovaj učinak posebno je značajan među pojedincima u svojim dvadesetim i tridesetim godinama, iako su korisni rezultati primijenjeni i kod starijih učenika. Za brojne pojedince, početak depresije se često manifestira kao osjećaj izolacije i nepovezanosti s drugima. Kada je ukorijenjena u međusobnom povjerenju i emocionalnoj sigurnosti, fizička blizina može poslužiti kao emocionalni „most” koji ublažava ili sprječava pojavu ovih osjećanja. Hormonski procesi u osnovi međuljudske intimnosti.
U kontekstu intimnih odnosa, tijelo oslobađa niz hormona koji izravno utiču na raspoloženje. Među njima su endorfini, dopamin, oksitocin i serotonin najvažniji. Endorfini funkcioniraju kao prirodni analgetici i antidepresivi, ublažavajući osjećaj bola i stresa, istodobno ističući subjektivni osjećaj udobnosti. Poznat kao “hormonske nagrade”, dopamin pojačava osjećanja zadovoljstva i motivacije. Oksitocin, koji se često naziva “hormonom vezivanja”, utječe na formiranje emocionalne sigurnosti i bliskosti između partnera. Pored toga, serotonin igra ključnu ulogu u stabilizaciji raspoloženja i ključan je u sprečavanju depresivnih epizoda.
Zbog ove zamršene hormonske reakcije, bliski odnosi pružaju ne samo fizičko zadovoljstvo, već i uspostavljaju biološki temelj za psihičku otpornost i stabilnost. Emocionalna intimnost umanjuje doživljaj usamljenosti. Mutong Čen, koautor studije, naglašava da emocionalna veza između partnera ima značajne psihološke implikacije koje se protežu dalje od puke fizičke interakcije. „Intimnost igre ključnu ulogu u ublažavanju osjećaja usamljenosti i poboljšava percipirani kvalitet života, bez obzira na pol ili godinu“, kaže Čen.
Istraživači su primijetili da su optimalne mentalne ishode postigle osobe koje su imale približno 103 intimne veze godine, što je nešto manje od dvije nedjelje. Ipak, naglašeno je da sam broj veza nije primarni faktor; prije, uspješnost i kvaliteta emocionalne veze imaju veći značaj nego učestalost interakcije. Povećanje otpornosti na svakodnevne stresove. Dosljedna fizička intimnost utječe ne samo na sadašnje emocionalno stanje pojedinca, već i na njihovu sposobnost da upravljaju svakodnevnim stresorima. Angažovanje u intimnim odnosima korelira sa smanjenjem razine kortizola, hormona koji se oslobađa u većim količinama tijekom perioda stresa.
Smanjenje razine kortizola je povezano sa smanjenom vjerojatnošću kroničnog umora, poremećaja sna, razdražljivosti i smanjene koncentracije. Pojedinci koji dosljedno uspostavljaju emocionalne i fizičke veze sa svojim partnerima imaju tendenciju da pokažu povećano samopouzdanje i povećan osjećaj lične vrijednosti. Štaviše, pokazalo se da prisustvo značajne druge osobe tijekom izazovnih okolnosti ima smisao utjecaja; istraživanja pokazuju da čak i puka fizička bliskost voljene osobe može umanjiti opasnost odgovora na stres.
Ne može se vidjeti značaj emocionalnog aspekta; ono obuhvaća više od pukog fizičkog čina intimnosti. Istraživanje jasno pokazuje da bavljenje seksualnim odnosom ne osigurava mentalno blagostanje. Presudni faktor leži u emocionalnoj vezi i međusobnom poštovanju među partnerima. Odnosi koje karakterišu mehaničke interakcije ili emocionalna praznina neće donijeti iste psihološke koristi kao one zasnovane na intimnosti i transparentnoj komunikaciji. Intimnost obuhvaća različite oblike fizičke veze, uključujući zagrljaje, nežnost, masažu i držanje za ruke—svaki doprinosi poboljšanju osjećaja sigurnosti i međusobnog razumijevanja. S tim u vezi, seksualna aktivnost čini sastavnicu šireg spektra emocionalne bliskosti koja nudi značajne psihološke prednosti.
