Kad vrt počne bujati, a gredice se zazelene, svaki vrtlar zna koliko je važno pravovremeno nahraniti biljke. No, umjesto skupih gnojiva, rješenje se često skriva upravo ondje gdje ga najmanje očekujemo – u kuhinji. Riječ je o običnom kvascu. Jeftin, lako dostupan i iznenađujuće učinkovit, kvasac može potaknuti rast krastavaca kao malo koji drugi prirodni pripravak.
Za razliku od sintetskih gnojiva, kvasac je živa tvar, odnosno on sadrži mikroorganizme koji aktiviraju korisne bakterije u tlu. Kada se doda već dobro pognojenoj zemlji, kvasac ubrzava razgradnju organskih tvari, što korijenju krastavaca omogućuje lakši pristup hranjivim tvarima. No, važno je naglasiti: na siromašnim tlima učinak će biti slab. Kvasac ne zamjenjuje gnojivo, nego ga pojačava i zato najbolje djeluje u kombinaciji s prethodnim kompostiranjem ili stajskim gnojem.
Osim što pospješuje apsorpciju hranjivih tvari, kvasac izlučuje fitohormone koji stimuliraju rast korijena i nadzemnog dijela biljke. Istraživanja pokazuju da broj korijenovih dlačica može narasti i deset puta, dok se razvojni ciklus skraćuje za gotovo dva tjedna. Osim toga, biljke postaju otpornije na stres, vremenske promjene i bolesti, što posebno dobro dođe u nestabilnim sezonama.
Jednostavne upute
Prihrana krastavaca kvascem provodi se u nekoliko faza. Prvi put se kvasac primjenjuje prilikom presađivanja sadnica. Tada pomaže bržem ukorjenjivanju. Ako sijete izravno u vrt, s prihranom je najbolje pričekati od dva do tri tjedna nakon nicanja. Sljedeća doza daje se nakon mjesec i pol, kada učinak prve oslabljuje, što obično odgovara početku plodonošenja. Tijekom sezone kvascem se prihranjuje ukupno tri do četiri puta, u razmacima od otprilike mjesec dana. Ako primijetite usporen rast ili opću slabost biljke, dodatna prihrana može pomoći.
Priprema otopine vrlo je jednostavna. Potrebni su svježi ili suhi kvasac, malo tople vode, a po potrebi i šećer ili mlijeko za ubrzavanje fermentacije. Bitno je koristiti toplu (ne vruću) vodu i dovoljno veliku posudu, jer se volumen smjese tijekom fermentacije može povećati. Otopinu je najbolje koristiti odmah, odnosno što duže stoji, to slabije djeluje. Također, gnojidba se provodi samo na vlažnom tlu, a nakon zalijevanja s kvascem treba gredicu dodatno zaliti čistom vodom.
Postoji nekoliko jednostavnih i učinkovitih recepata za pripremu otopina s kvascem koje možete napraviti kod kuće. Za osnovnu otopinu dovoljno je 100 grama svježeg kvasca razrijediti u litri tople vode, ostaviti nekoliko sati, nadopuniti vodom do ukupno 10 litara i odmah upotrijebiti. Umjesto vode, možete koristiti i litru mlijeka, što čini izvrsnu otopinu za zalijevanje ili prskanje listova – nakon fermentacije razrijedite do 10 litara.
Ako koristite suhi kvasac, pomiješajte 10 grama s 2 žlice šećera i litrom vode, ostavite da fermentira 24 sata, zatim razrijedite smjesu pet do šest puta i zalijte biljke. Još jedan učinkovit način je kombinacija starog kruha, 5–7 litara tople vode, 100 grama šećera i 100 grama svježeg kvasca. Smjesa se ostavi tri dana, procijedi, razrijedi i koristi za zalijevanje korijena.
izvor dnevno.hr
