Glumica Zlata Petrović je u svojoj karijeri odigrala veliki broj uloga ali ćemo je zauvijek pamtiti kao Mariju iz serije Otpisani i Povratak otpisanih. Svojom ljepotom je očarala sve i po mnogima je bila najpoželjnija u zemlji.
Zlata Petković bila je jedna od najiznimnijih i najdarovitijih žena Jugoslavije, zauzimajući istaknuto mjesto na polju domaće kinematografije, televizije i modne industrije. Njezino ime i lik i dalje odjekuju kroz povijesni narativ umjetnosti u bivšoj Jugoslaviji, a njezin životni narativ obilježen je i dirljivim tragedijama i neprocjenjivim postignućima. Zlata je rođena u čudnom Svrljigu, gde su njeno detinjstvo obeležila brojna selidbe.
- Otac, ekonomski stručnjak podrijetlom iz Niša, i majka, podrijetlom iz Beograda, značajno su pridonijeli njenom dinamičnom obiteljskom okruženju, što je utjecalo na njezin karakter i otpornost. Tijekom čestih selidbi, Zlata je često nalazila utjehu kod bake Nadice, koja joj je pružala nepokolebljivu podršku i ljubav. Sjećanja na njezine rane godine – obilježene snježnim zimama i toplim ljetima – bila su temelj na kojem je razvila svoju unutarnju snagu. Unatoč brojnim promjenama tijekom mladosti, Zlata se isticala svojom urođenom ljepotom i karizmom.
Godine 1969. ostvarila je značajnu prekretnicu osvajanjem prestižne titule najljepše tinejdžerice Jugoslavije, što je bio ključni događaj u njezinoj karijeri. Ovaj trijumf otvorio joj je put za ulazak u modnu industriju, gdje je započela karijeru modela, a potom se okušala u filmu. Zlatina ljepota i privlačnost vrlo brzo su privukle pažnju, što je dovelo do toga da stekne zapaženu reputaciju u filmskoj industriji, gdje je surađivala s brojnim renomiranim dizajnerima i ostavila trajan utjecaj u carstvu glamura.
Zlata Petković nadišla je ulogu obične modne ikone; njezina prava moć bila je u njezinim glumačkim sposobnostima. Značajan proboj dogodila joj se televizijska serija “Povratak nenapisanog”, koja je dovela do vrha jugoslavenske kinematografije. Od ranih faza njezine karijere, njezin izvanredni talent bio je očigledan, zbog čega je Zlata postala omiljena pojava na televiziji, često dijeleći svjetla reflektora s istaknutim ličnostima tog doba, uključujući Bogdana Diklića i Snežanu Savić.
U suradnji s profesorom Ognjenkom Milićevićem, Zlata je usavršila svoje glumačko umijeće i brzo postala vitalna pojava na televiziji, posebice kao voditeljica popularne emisije “Narodna parada”. Osim Predraga Gojkovića zvanog Cunet i Predraga Živkovića Tozovca, Zlata je osvajala publiku svojom karizmom i snagom, čime je povećala svoj značaj u kulturnom krajoliku. Unatoč tome što joj je život bio obilježen javnim priznanjem, Zlata je krila brojne tajne koje je vješto skrivala.
Jedan od najznačajnijih izazova s kojim se suočila bila je trudnoća u dobi od 19 godina. U to vrijeme rodila je prvog sina, Irona, no identitet njegova oca dugo je ostao misterij. Ovu trudnoću Zlata je tajila šest mjeseci dok je studirala, da bi na kraju postigla uspjeh na fakultetu. Usred brojnih nagađanja o njezinoj privatnosti, Zlata se uspješno snašla u zahtjevima majčinstva i profesionalnog života, postavljajući se kao inspirativna figura za mnoge mlade žene.
Potom se udala za arhitekta i glazbenika Sanju Ilića i zajedno su dobili sina Andreja. Ova obiteljska zajednica postala je njezin primarni izvor radosti i podrške, zbog čega se povukla iz javnosti. Zlata se posvetila kazalištu, jer je smatrala da se televizija pretjerano komercijalizirala, dok joj je prava strast bila izražavanje kroz klasične dramske forme. Posljednjih godina života Zlata se u potpunosti prebacila na kazalište. Posvetila se ulogama koje su joj pružale umjetničko ispunjenje i osobno zadovoljstvo.
Uočila je pad kvalitete suvremenih filmova i televizijskih serija, smatrajući da su klasični oblici drame bliži njezinim umjetničkim načelima. Unatoč povlačenju iz medija, njezino je ime i dalje izazivalo poštovanje u kulturnim krugovima, a Zlata je ostala cijenjena pojava na pozornici. Prerana smrt Zlate Petković u 58. godini duboko je pogodila njezine obožavatelje. Njezina smrt predstavlja značajan gubitak za jugoslavensku umjetnost, jer je Zlata svojim filmskim ulogama, televizijskim nastupima i kazališnim predstavama ostavila neizbrisiv pečat.
Iako zamršenost njezina života i njezini emocionalni izazovi ostaju uglavnom nerazjašnjeni, njezin je doprinos kulturnoj baštini Jugoslavije nemjerljiv. Sjećanja onih koji su slijedili njezin put i dalje čuvaju njezino ime, a naslijeđe koje je uspostavila svojim umijećem i nepokolebljivom privrženošću umjetničkim načelima ostaje zauvijek. Zlata Petković, sa svojim tajnama, tragedijama i renomeom, zauvijek će ostati važna sastavnica kulturnog naslijeđa bivše Jugoslavije, simbol umjetničkog elana i predanosti.
