Oglasi – Advertisement
Veza između konzumacije mlijeka i povećanog rizika od srčanih i moždanih udara kod žena
Recentna istraživanja sugerišu da redovno pijenje mlijeka može imati ozbiljne posledice po zdravlje, posebno kod žena. Prema novim nalazima švedskih naučnika, konzumacija čak 400 mililitara mlijeka dnevno može povećati rizik od razvoja srčanih i moždanih udara. Ova studija, objavljena u prestižnom časopisu BMC Medicine, otkriva da žene koje redovno piju mlijeko, a naročito one koje konzumiraju mlijeko sa manjim sadržajem masti, imaju veće šanse da razviju kardiovaskularne bolesti.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Istraživanje i metoda
Istraživači sa Univerziteta Upsala u Švedskoj sproveli su opsežno istraživanje na velikom uzorku ljudi – više od 101.000 učesnika, među kojima su se nalazile gotovo 60.000 žena i oko 40.000 muškaraca. Svi učesnici su popunili upitnike koji su se odnosili na njihov način života i navike u ishrani, a praćeni su čak 33 godine. Ova dugoročna studija omogućila je naučnicima da detaljno analiziraju odnos između mliječnih proizvoda i kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčane udare i moždane udare.
Kako mlijeko utiče na zdravlje srca?
Rezultati ove studije pokazuju da su žene koje su svakodnevno konzumirale mlijeko sa manje masti, kao i one koje su unosile veće količine mlijeka, imale veći rizik od razvoja koronarne bolesti srca. Rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih problema povećao se za 5% kod žena koje su svakodnevno pijele mlijeko sa manje masti. Štaviše, što su žene više pile mlijeka, to se rizik povećavao. Žene koje su unosile 600 ml mlijeka dnevno imale su 12% veći rizik, dok je kod onih koje su konzumirale 800 ml mlijeka dnevno, ovaj rizik rastao za 21%.
Zašto je ovo problem?
Prema riječima stručnjaka, laktoza, mlečni šećer koji se nalazi u mlijeku, može izazvati upalu u ćelijama tela tokom vremena. Ove upale, ako se ne kontrolišu, mogu stvoriti dodatno opterećenje za srce i krvne sudove, povećavajući verovatnoću za srčane i moždane udare. Zanimljivo je da su kafe i drugi napici koji sadrže velike količine mlijeka, kao što su popularna kapućina, takođe pridonosili ovom povećanom riziku, jer su često obilovali mlijekom, što je moglo dovesti do unosa većih količina laktoze.
Punomasno, polumasno ili nemasno mlijeko?
Iako su svi oblici mlijeka – od punomasnog do nemasnog – povezani sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, istraživači su istakli da se ovo povećanje rizika odnosi na količinu mlijeka koju ljudi konzumiraju, a ne nužno na sadržaj masti u samom mlijeku. To znači da nije samo mlijeko sa nižim sadržajem masti koje nosi opasnost, već i punomasno mlijeko može doprineti razvoju ovih bolesti ako se konzumira u velikim količinama.
Fermentisani mliječni proizvodi kao bolja alternativa
Jedan od važnih saveta koji proizlazi iz ove studije jeste da bi fermentisani mliječni proizvodi, poput jogurta, mogli biti bolja alternativa za osobe koje žele da smanje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Proces fermentacije smanjuje količinu laktoze u proizvodima, što znači da su oni lakši za varenje i manje opterećuju organizam. Jogurt i slični fermentisani proizvodi sadrže i brojne korisne bakterije koje mogu poboljšati zdravlje creva, dok istovremeno zadržavaju mnoge nutritivne vrednosti mlijeka, poput kalcijuma i proteina.
Veza između mlijeka i bolesti srca kod žena
Profesor Karl Majkslon, autor studije, ističe da je rizik posebno izražen kod žena, koje su imale značajno veće šanse za razvoj srčanih bolesti u poređenju s muškarcima. Iako su i muškarci konzumirali mlijeko, njihov rizik nije bio tako visok kao kod žena. Zdrava ishrana je ključna za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, a studija podržava povezanost između unosa mlijeka većeg od 300 ml dnevno i veće stope bolesti srca, uključujući srčani udar i infarkt miokarda.
Kalcium i zdravlje kostiju – nije sve crno
Iako se studija fokusira na negativne aspekte konzumacije mlijeka u kontekstu kardiovaskularnog zdravlja, ne treba zaboraviti da mlijeko i mliječni proizvodi igraju važnu ulogu u zdravlju kostiju. Mlijeko je izuzetno bogat izvor kalcijuma, koji je ključan za jačanje kostiju i sprečavanje bolesti poput osteoporoze. Nedostatak kalcijuma može dovesti do slabijih kostiju, čineći ih podložnijim frakturama i oštećenjima.
Međunarodna fondacija za osteoporozu naglašava da je kalcijum esencijalan za građu kostiju i zdravlje skeleta. Stoga, dok mlijeko može imati određene negativne efekte na zdravlje srca, ono ipak ostaje važan izvor hranljivih materija koje podržavaju zdravlje kostiju, čineći ga delotvornim u borbi protiv osteoporoze.
Zaključak: Uravnotežen pristup ishrani
Kao što su pokazala istraživanja, preterana konzumacija mlijeka može povećati rizik od srčanih i moždanih udara, naročito kod žena. Laktoza, koja se nalazi u mlijeku, može izazvati upale u telu i opteretiti srce, povećavajući verovatnoću za ozbiljne kardiovaskularne bolesti. Međutim, ovo ne znači da treba potpuno eliminisati mlijeko iz ishrane. Umesto toga, važno je umeriti unos mlijeka i razmotriti fermentisane mliječne proizvode kao zdraviju alternativu. Pored toga, obezbeđivanje dovoljno kalcijuma i drugih esencijalnih hranljivih materija za zdravlje kostiju ostaje ključno, pa je važno pristupiti ishrani s ravnotežom i pažljivim izborom hrane koja će doprineti opštem zdravlju.
