Međutim, istraživanja pokazuju da samo 22 minute tjelesne aktivnosti dnevno mogu neutralisati te negativne uticaje. Bez obzira na to radi li se o bržem hodanju, kućanskim poslovima ili trčanju, umjerena do intenzivna fizička aktivnost u trajanju od svega nekoliko minuta dnevno može značajno smanjiti rizik povezan s dugotrajnim sjedenjem.
Istraživanje koje mijenja perspektivu
Studija objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine analizirala je podatke 11.989 osoba starijih od 50 godina, iz Norveške, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država. Tokom petogodišnjeg praćenja, istraživači su pratili koliko vremena sudionici provode sjedeći te koliko tjelesne aktivnosti poduzimaju.
Rezultati su pokazali da je umjerena do intenzivna tjelesna aktivnost, koja traje 22 minute dnevno, dovoljno da neutrališe zdravstvene rizike povezane s dugotrajnim sjedenjem.
Šta je umjerena do intenzivna fizička aktivnost?
Umjerena fizička aktivnost uključuje brzi hod (oko 6,5 km/h ili brže), intenzivno čišćenje ili vožnju bicikla brzinom od 16-19 km/h, dok intenzivna aktivnost obuhvata trčanje, planinarenje ili vožnju bicikla velikom brzinom.
Regina Giblin, medicinska sestra i članica Britanske fondacije za srce, ističe kako dugotrajno sjedenje povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila.
Naučni podaci potvrđuju da se rizik od zdravstvenih problema smanjuje već i uz manje, ali redovne tjelesne aktivnosti.
Savjeti za svakodnevnu aktivnost
Jednostavne promjene mogu značajno pomoći u smanjenju vremena provedenog u sjedećem položaju. Redovne pauze, hodanje tokom dana ili čak kratke šetnje mogu biti vrlo korisne.
Aktivnosti poput pripreme zdravih obroka ili kratkih pauza za hodanje mogu vam pomoći da smanjite krvni pritisak, regulišete težinu i poboljšate mentalno zdravlje.
