Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Globalne inicijative za astmu (GINA), ključno je prepoznati simptome i reagovati bez odlaganja.
Iznenadni šok
Akutni astmatični napad karakteriše otežano disanje, zviždanje pri izdisaju, osjećaj stezanja u grudima i suhi kašalj. U težim slučajevima dolazi do tahipneje (ubrzanog disanja), retrakcije međurebrenih prostora i cijanoze (plavičaste boje usana ili prstiju), što zahtijeva hitnu intervenciju.
“Roditelji i nastavnici trebali bi znati gdje je djetetov inhalator i kako ga pravilno primijeniti. Najčešće se koristi salbutamol (β2 agonist) putem inhalatora s ‘spacerom’. Ako se simptomi ne povuku unutar 10 minuta, potrebno je pozvati hitnu pomoć”, navodi dr. Carla Reyes, pedijatrica i pulmologinja iz Children’s Hospital Colorado.
Preporučuje se da svako dijete s dijagnozom astme ima akcioni plan liječenja, koji sadrži jasne upute o doziranju lijekova, kontaktima roditelja i mogućim okidačima (alergeni, fizički napor, hladan zrak).
Na izletima je važno izbjegavati prašnjava i hladna područja, a ako je dijete sklono težim napadima, preporučuje se nošenje nebulizatora i obavezna prethodna konsultacija s pedijatrom.
Astma nije prepreka za boravak u prirodi, uz dobru pripremu, djeca mogu uživati u svim aktivnostima bez rizika.
