Sveti Ilija, u narodu poznat kao Ilija Gromovnik, jedan je od najpoštovanijih svetaca u pravoslavnoj tradiciji, posebno na prostoru Balkana. Zanimljivo je da njegovo poštovanje prevazilazi granice jedne vjere – jednako ga uvažavaju i muslimani, što svjedoči o širini njegovog duhovnog utjecaja.
Praznik Svetog Ilije obilježava se 2. augusta po novom, odnosno 20. jula po starom kalendaru, i u narodu je duboko ukorijenjen kao dan strahopoštovanja i budnosti pred nebeskim silama. Prema vjerovanju, toga dana „nebo progovara“ i Ilija svojim vatrenim kolima obilazi svijet, kažnjavajući nepravdu i grijeh.
Sveti Ilija potječe iz starozavjetnog perioda i živio je u 9. stoljeću prije nove ere, u vremenu kralja Ahava. Njegovo ime, koje na hebrejskom znači „Gospod je moj Bog“, savršeno opisuje njegovu misiju i nepokolebljivu borbu protiv obožavanja lažnih bogova. Dok su mnogi Izraelci napuštali vjeru svojih predaka i okretali se božanstvima poput Vaala, Ilija je ostao vjerni čuvar monoteizma.
Predanja o njegovim čudima zauzimaju posebno mjesto: Ilija je, molitvom, zatvorio nebo na tri godine, vaskrsao dijete, te prizvao oganj s neba. Njegov život okončan je bez smrti, jer je, kako se vjeruje, uznesen živ na nebo u ognjenim kolima, što ga čini jedinstvenim među starozavjetnim prorocima. Zbog toga se smatra da će se Ilija pojaviti ponovo na kraju vremena, kao svjedok Božje istine.
U narodnoj predaji, Ilija je prerastao u silovitog nebeskog ratnika koji gromovima „čisti“ svijet od zla. Zato se u mnogim krajevima na Ilindan ne obavljaju teški poslovi, ne radi se s metalom i izbjegava se putovanje, kako se ne bi izazvala njegova srdžba. Na selu je ovaj dan posebno svečan – obavljaju se liturgije, priređuju gozbe i okuplja šira porodica.
Lik Svetog Ilije u narodnoj svijesti često je povezan s osobinama slovenskog boga Peruna, gospodara munje i oluja, što pokazuje kako su stara vjerovanja preplela hrišćanske predodžbe u narodnoj tradiciji.
Posebno upečatljivo vjerovanje veže se uz Neretvu. Prema predanju, u noći između 1. i 2. augusta, rijeka „progovori“ – čuje se misteriozan huk iz dubina. Smatralo se da tada podvodna bića biraju svoju žrtvu, pa su mještani izbjegavali kupanje i ponašali se s posebnim oprezom. Toga dana, prirodu je trebalo promatrati u tišini i poštovanju.
Sveti Ilija je neobičan i po tome što ga poštuju vjernici više religija. U Bosni i Hercegovini ga katolici slave 20. jula, dok ga pravoslavci i muslimani obilježavaju 2. augusta. Među Bošnjacima ovaj dan nosi naziv Aliđun, odnosno Alijin dan, a narodu je ostala poznata izreka:
„Do podne Ilija, od podne Alija.“
Ona simbolično govori o međusobnom uvažavanju i duhovnoj isprepletenosti tradicija na ovim prostorima.
Prema narodnom vjerovanju, vrijeme na Ilindan nagovještava kakva će biti berba lješnjaka i kakva jesen predstoji. Ovaj praznik, koji označava sredinu ljeta, nosi snažnu poruku o poštovanju prirode, duhovnog nasljeđa i božanskog poretka svijeta.
