Danas se vraćamo u prošlost tačnije u kraj osamdesetih godina i prisjećamo se žene koja je u Srbiji imala veliku moć u svojim rukama mada je malo ko tada čuo za nju, jer nije željela da se eksponira.
Govorit ćemo o jednoj od najzagonetnijih i najintrigantnijih osoba novije srpske povijesti, Borki Vučić. Sa sobom je nosila brojne tajne koje su desetljećima bile zamršeno utkane u tkivo političkih i financijskih makinacija. Među njima su i njezine veze sa Slobodanom Miloševićem, kojeg je Vučić smatrao gotovo jedinim pojedincem koji se bavio svim aspektima njegova života. Priroda njezine povezanosti s Miloševićem i danas izaziva poprilične kontroverze i skepticizam.
- Borka Vučić je prepoznata kao Miloševićeva financijska desna ruka, omogućavajući veze i poslove s nekim od najutjecajnijih svjetskih ličnosti, uključujući Rockefellera. Postoje izvještaji koji se čine gotovo nevjerojatnim — narativi o milijunima dolara koji su u vrećama prošvercani iz Jugoslavije tijekom sankcija 1990-ih, prvenstveno usmjereni na Cipar, gdje je Vučić dugo bio direktor banke. Njezina financijska oštroumnost i vještine upravljanja bile su toliko iznimne da se govorilo da je čak mogla “zbuniti um” Rockefellera, čovjeka koji se smatra jednim od najmoćnijih financijskih magnata na svijetu.
Njezina veza s Miloševićem započela je tijekom studija na Pravnom fakultetu u Beogradu. Prema riječima novinara Darka Hudelista, njihov se odnos produbio kroz značajne osobne tragedije — Milošević je doživio ranu smrt oca, majke i strica, dok se Borka cijeli život nosila s bolešću i gubitkom bliskih srodnika. Rođena 1926. u mjestu Komirić u zapadnoj Srbiji, tijekom Drugog svjetskog rata služila je kao bolničarka partizana. Potom je diplomirala na Pravnom fakultetu te nastavila specijalizaciju iz bankarstva u Sjedinjenim Američkim Državama, Engleskoj i Nizozemskoj, čime je unaprijedila svoje profesionalne kvalifikacije. Njezina je karijera bila istaknuta i raznolika. Radila je u Ekonomskom institutu SFRJ i bila šefica kabineta Saveznog sekretarijata za vanjsku trgovinu.
Osim toga, svoju bankarsku karijeru započela je u Komercijalnoj banci Srbije, preteči Beobanke, gdje je dugo bila direktorica i nadzirala njenu podružnicu na Cipru. Obnašala je i dužnost federalne ministrice za suradnju s međunarodnim financijskim institucijama. Nakon pada Miloševića smijenjena je i povučena s istaknutih uloga. Međutim, njezin utjecaj u politici je ostao; 2007. godine izborila je mjesto u parlamentu na listi SPS-a. Dala je naslutiti da će otkriti značajne informacije vezane uz Miloševićevo doba, no planove joj je pokvarila prerana smrt. Tada je napomenula da bi, ako joj se nešto dogodi, “ubila samo jednu baku”. Unatoč velikoj moći i utjecaju, njezin život nije bio bez tragedije.
Proživjela je gubitak sina Bojana, po struci pravnika, koji je u mladosti podlegao raku. Iskustva obitelji odražavala su iskustva njezinih sestara: najstarija je bila osuđena i odslužila kaznu zbog veze s časnikom iz Drugog svjetskog rata, druga je sestra umrla od raka, a treća nije mogla zatrudnjeti. Posebno je intrigantno partnerstvo Borke i Rockefellera. Godine 1979. Borka je uspješno organizirala susret mladog bankara Miloševića s utjecajnim američkim financijerom. Poznata po svojoj skromnosti, Borka je Rockefellerovu skromnost istaknula kao jednu od njegovih osobina vrijednih divljenja.
Unatoč tome što se njegova banka mogla pohvaliti najvećom mrežom poslovnica na svijetu, Rockefeller se suzdržavao od prepuštanja luksuzu; često su ga viđali u pokrpanim hlačama i pokazivao je štedljiv način života, što je užasnulo njezine kolege iz banke. To strukovno druženje trajalo je otprilike tri desetljeća, tijekom kojih je Vučić redovito posjećivao Rockefellera, upoznavao ga s njezinom obitelji te gajio odnos povjerenja i poštovanja. Borka u knjizi prepričava dijalog sa sastanka s Rockefellerom 1979. godine, u kojem je slavni financijer Miloševiću iskazao interes za jugoslavensku poljoprivrednu proizvodnju.
Na Miloševićevu ponosnu tvrdnju da isključivo prodaju gotove proizvode poput nafte, Rockefeller je primijetio da je taj čovjek predodređen za veliki uspjeh. Ova anegdota ilustrira duboke međusobne veze između poslovnih i političkih elita tog vremena, pri čemu je Vučić igrao ključnu ulogu u uspostavljanju i održavanju tih odnosa. Iako je službeno prijavljena kao prometna nesreća koja je posljedica mehaničkog kvara, detalji oko njezine smrti izazvali su skepticizam i poprilična nagađanja, posebice u svjetlu njezina ranijeg upozorenja da će važne tajne biti zakopane s njom.
Borka Vučić ostala je ključna figura Miloševićeve ere, a njezina smrt i dalje otvara nerazriješene političke i financijske enigme koje ostaju obavijene mrakom. Ne samo kao dionica sustava, ona je bila temeljna točka uporišta koja je držala na okupu mnoge niti tog zamršenog i turbulentnog razdoblja. Njezin narativ nastavlja osvajati one koji žele razumjeti skrivenu dinamiku moći u jednom od najkaotičnijih poglavlja srpske povijesti.
