Iako je dijabetes često praćen simptomima koji uključuju povećanu žeđ, učestalo mokrenje, opću slabost i malaksalost, dijagnoza ove bolesti ne može se postaviti samo na temelju ovih simptoma. Naime, dijabetes se ne dijagnosticira na temelju simptoma, već isključivo pomoću specifičnih skrining metoda koje uključuju analize krvi. Ove analize mogu precizno odrediti tko ima dijabetes, a tko je u riziku da postane dijabetičar.
Pandemija COVID-19 značajno je poremetila normalno funkcioniranje zdravstvenih ustanova, uključujući i domove zdravlja, što je rezultiralo kašnjenjem u pružanju usluga pacijentima, pa tako i u primjeni važnih dijagnostičkih postupaka, kao što je popunjavanje upitnika za procjenu rizika od dijabetesa. Taj upitnik, koji se sastoji od 8 ključnih pitanja, pruža osnovne informacije o tome tko je potencijalno izložen riziku od razvoja dijabetesa. Bez obzira na to, mnogi ljudi koji su zabrinuti zbog svog zdravlja, poput čitatelja eKlinika portala, žele znati mogu li osobe sa šećerom u krvi od 6 ili 7 jedinica konzumirati med kao dio svoje prehrane.
Kako se dijagnosticira dijabetes?
Prema riječima profesora dr. Nebojše Lalića, dekana Medicinskog fakulteta u Beogradu i stručnjaka za endokrinologiju i dijabetologiju, ako su vrijednosti šećera u krvi s tromjesečnim prosjekom od 6,75, to ne znači nužno da je osoba dijabetičar. Razlog za povišene vrijednosti glukoze mogu biti različiti faktori, uključujući lijekove ili promjene u prehrambenim navikama. Profesor Lalić objašnjava da je dijagnoza dijabetesa postavljena tek ako se dva uzastopna mjerenja šećera u krvi pokažu višima od 7,1 mmol/l. Ako su rezultati između 6,1 i 7 mmol/l, to ukazuje na sklonost prema dijabetesu, što zahtijeva dodatno praćenje i prilagodbu životnih navika.
Koje promjene u prehrani su potrebne kod dijabetičara?
Profesor Lalić naglašava da dijabetičarima nije zabranjena sva hrana, već samo određeni tipovi hrane. Na primjer, slatkiši, masna hrana i alkohol trebaju biti potpuno izbjegavani, dok ostale vrste hrane mogu biti konzumirane, ali u umjerenim količinama i prema prilagođenim jelovnicima koji odgovaraju specifičnim potrebama oboljelih. Zdrav način ishrane i redovito praćenje razine šećera u krvi ključni su za kontrolu bolesti.
Koji nivoi šećera u krvi potvrđuju dijabetes?
Kada je u pitanju dijagnosticiranje dijabetesa, važno je napomenuti da rezultat šećera u krvi mora biti mjerena nakon minimalno 12 sati gladovanja. Dva uzastopna mjerenja šećera iznad 7,1 mmol/l, prema preporukama stručnjaka, potvrđuju dijabetes. Međutim, najprecizniji dijagnostički test je test oralnog opterećenja glukozom (OGTT), koji zahtijeva da osoba popije 75 grama glukoze rastvorene u vodi. Dva sata nakon toga, mjeri se razina glukoze. Ako je rezultat veći od 11,1 mmol/l, dijagnoza dijabetesa je potvrđena.
Prepoznavanje dijabetesa na vrijeme
Profesor Lalić također ističe zabrinjavajuću činjenicu da čak 36% osoba oboljelih od dijabetesa nije svjesno svoje bolesti, a u nekim zemljama taj postotak može doseći i do 50%. Dijabetes često ne pokazuje izražene simptome u početnim fazama, zbog čega je važno provoditi redovite preglede i skrininge. Dijabetes, osim toga, često ide ruku pod ruku s drugim ozbiljnim bolestima, poput hipertenzije, koronarne bolesti srca i ishemijske bolesti mozga, što dodatno povećava rizik za oboljele.
Skrining i prevencija dijabetesa
S obzirom na to da pandemija COVID-19 omela redovnu medicinsku praksu, planira se ponovno uvođenje upitnika u domovima zdravlja kako bi se lakše identificirali ljudi koji su u riziku od razvoja dijabetesa. Upitnik sadrži samo 8 jednostavnih pitanja koja pomažu procijeniti rizik od dijabetesa u narednih 10 godina. Pitanja se odnose na obiteljsku povijest bolesti, prehrambene navike, tjelesnu aktivnost, tjelesnu masu i druge faktore koji mogu ukazivati na potencijalnu prijetnju.
Upitnici omogućuju rano otkrivanje i praćenje eventualnih hroničnih komplikacija dijabetesa, poput promjena na očima, bubrezima, srcu i krvnim žilama. Također, pokazalo se da ovi problemi mogu nastati čak i prije nego što se dijabetes potpuno razvije i postane vidljiv kroz simptome.
Zbog svega ovoga, važno je redovito pratiti stanje svog zdravlja i koristiti dostupne alate za rano otkrivanje dijabetesa. Skrining i edukacija o zdravim životnim navikama mogu značajno smanjiti rizik od razvoja ove podmukle bolesti i pomoći u održavanju optimalnog zdravlja.
