Oglasi – Advertisement
Kada se temperatura ni tokom noći ne spusti ispod 20 stepeni Celzijusa, tijelo ostaje izloženo toplotnom opterećenju i u periodu kada bi trebalo da se odmori i rashladi. Takve, takozvane tropske noći, mogu poremetiti san, povećati osjećaj iscrpljenosti i predstavljati dodatni izazov za srce i krvotok, posebno kod starijih osoba, djece i hroničnih bolesnika.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Velike ljetne vrućine najčešće povezujemo sa satima provedenim na jakom suncu, pregrijanim ulicama i visokim dnevnim temperaturama. Međutim, problem ne mora prestati ni nakon zalaska sunca. Ako tokom noći izostane očekivano osvježenje, organizam dobija znatno manje vremena da se oporavi od toplotnog stresa kojem je bio izložen prethodnog dana.
Posebno izražene poteškoće mogu se pojaviti u gradovima, gdje beton, fasade, krovovi i asfalt tokom dana upijaju velike količine toplote, a zatim je postepeno oslobađaju tokom noći. Zbog toga temperatura u urbanim sredinama može ostati visoka satima nakon što sunce zađe, pa stanovnici ni tokom noći ne dobijaju osjećaj pravog rashlađenja.
Zašto organizmu noćno rashlađivanje toliko znači
Tropskom noći obično se naziva noć tokom koje temperatura ostaje iznad 20 stepeni Celzijusa. Iako taj broj nekome možda ne djeluje posebno visok u poređenju sa dnevnim temperaturama tokom toplotnog talasa, upravo izostanak noćnog pada temperature može predstavljati problem. Organizam tokom sna prirodno prolazi kroz promjene koje uključuju i blago snižavanje tjelesne temperature.
Ako je prostorija u kojoj se spava previše topla, prirodni proces rashlađivanja može biti otežan. San tada postaje plići, osoba se može češće buditi, a osjećaj odmorenosti ujutro izostaje čak i kada je u krevetu provela dovoljan broj sati. Posljedice se mogu nastaviti tokom cijelog narednog dana kroz manjak energije, nervozu i poteškoće s koncentracijom.
POZADINA DOGAĐAJA
Prema podacima koje prenose domaći zdravstveni portali i meteorološke službe, posljednjih godina bilježi se veći broj noći sa temperaturama iznad uobičajenog prosjeka. Takvi periodi posebno dolaze do izražaja tokom ljetnih toplotnih talasa, kada se dnevna vrućina nastavlja i nakon zalaska sunca.
Problem nije ograničen samo na osjećaj da je u spavaćoj sobi neugodno. Kada tijelo mora nastaviti ulagati energiju u održavanje odgovarajuće temperature, proces noćnog odmora može biti manje efikasan. Ako takve noći traju nekoliko dana zaredom, umor se može postepeno pojačavati, jer organizam ulazi u novi vruć dan bez dovoljnog perioda oporavka.
Nedostatak kvalitetnog sna tada postaje dodatni faktor opterećenja. Osoba može imati slabiju koncentraciju, osjećati razdražljivost ili teško obavljati uobičajene dnevne zadatke. Istovremeno, novi talas visokih temperatura dodatno otežava stanje organizma koji se prethodne noći nije dovoljno odmorio.
Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da se tokom dugotrajnih vrućina ne treba posmatrati samo maksimalna dnevna temperatura. Važno je pratiti i koliko se vazduh rashladi tokom noći, jer nekoliko uzastopnih tropskih noći može značiti da tijelo gotovo neprekidno pokušava da se prilagodi povišenoj temperaturi okoline.
Srce, krvotok i dehidracija pod dodatnim opterećenjem
Visoka temperatura tokom noći može imati posljedice koje prevazilaze loš san. Organizam pokušava održati normalnu tjelesnu temperaturu različitim mehanizmima, uključujući znojenje i promjene u cirkulaciji. Zbog toga produžena izloženost vrućini može predstavljati dodatno opterećenje za srce i krvne sudove.
Tokom dužih perioda vrućine mogu se pojaviti osjećaj slabosti, vrtoglavica, iscrpljenost i ubrzan rad srca. Takve tegobe moguće su i kod ljudi koji inače nemaju ozbiljnijih zdravstvenih problema, naročito ako istovremeno ne unose dovoljno tečnosti ili tokom dana borave u pregrijanim prostorijama.
VAŽAN TRENUTAK
Tropska noć nije samo period neugodnog i isprekidanog sna. Kada organizam nema priliku da se rashladi nakon dnevne vrućine, srce i krvotok nastavljaju raditi pod povećanim opterećenjem, dok gubitak tečnosti može dodatno pogoršati osjećaj slabosti i iscrpljenosti.
Najveću pažnju potrebno je posvetiti ljudima kod kojih je sposobnost prilagođavanja temperaturnim promjenama smanjena. U tu grupu ubrajaju se starije osobe, mala djeca i hronični bolesnici, posebno ljudi sa kardiovaskularnim oboljenjima i visokim krvnim pritiskom. Kod njih tegobe mogu nastupiti brže, a postojeće zdravstveno stanje može se tokom toplotnih talasa dodatno pogoršati.
Kako navode domaći mediji koji prate izvještaje hitnih službi, tokom perioda izrazito visokih temperatura može doći do povećanja broja intervencija. Ljudi se javljaju zbog dehidracije, glavobolje, opšte slabosti i problema sa cirkulacijom, dok kod osjetljivih pacijenata vrućina može pogoršati tegobe povezane sa već postojećim bolestima.
Dehidracija je dodatno važna jer tijelo tokom vrućine gubi tečnost znojenjem. Ako taj gubitak nije nadoknađen, osoba može osjećati umor i vrtoglavicu, a visoke noćne temperature znače da gubitak tečnosti i potreba organizma za rashlađivanjem ne prestaju automatski kada padne mrak.
Kako olakšati organizmu tokom veoma toplih noći
Mjere zaštite počinju još tokom dana. Stručnjaci preporučuju dovoljan unos tečnosti, izbjegavanje nepotrebnog boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana i laganu odjeću koja ne otežava prirodno rashlađivanje tijela. Cilj je smanjiti ukupno toplotno opterećenje prije nego što počne noćni odmor.
Važna je i temperatura prostorije u kojoj se spava. Provjetravanje ima najviše smisla u periodima kada je vazduh napolju hladniji nego u zatvorenom prostoru. Tokom dijela dana kada spoljašnja temperatura naglo raste potrebno je, koliko je moguće, spriječiti dodatno zagrijavanje prostorije, a navečer iskoristiti svaki period pada temperature za osvježavanje doma.
Posebna pažnja potrebna je osobama koje same možda neće na vrijeme prepoznati koliko im vrućina šteti. Kod male djece odrasli trebaju voditi računa o unosu tečnosti i uslovima u prostoriji, dok starijim osobama i hroničnim bolesnicima može biti potrebna češća pomoć i provjera njihovog opšteg stanja tokom dužih toplotnih talasa.
ŠIRA SLIKA
Domaće institucije za javno zdravlje i međunarodne zdravstvene organizacije preporučuju dodatni oprez tokom perioda ekstremne vrućine. Jednostavne navike poput redovne hidratacije, prilagođavanja aktivnosti i rashlađivanja prostora mogu smanjiti opterećenje organizma, dok posebnu zaštitu zahtijevaju djeca, stariji i osobe koje već imaju hronične zdravstvene probleme.
Uticaj toplih noći može se primijetiti tek narednog jutra. Osoba možda neće povezati lošu koncentraciju, nervozu i nedostatak energije sa činjenicom da se tokom noći više puta budila ili da joj je tijelo gotovo cijelo vrijeme pokušavalo da se rashladi. Ako se takav obrazac ponavlja danima, svakodnevne obaveze postaju teže, a osjećaj iscrpljenosti izraženiji.
Dodatni problem je što novi vruć dan počinje prije nego što je organizam završio oporavak od prethodnog. Tako se efekti dnevnih i noćnih temperatura mogu nadovezivati, posebno tokom višednevnih toplotnih talasa. Upravo u takvim periodima odmor, tečnost i pokušaj održavanja što ugodnije temperature u domu dobijaju još veći značaj.
Vrućina ne završava zalaskom sunca
Tropske noći zbog svega navedenog ne treba posmatrati samo kao meteorološku zanimljivost. Za neke ljude one znače tek nekoliko sati neugodnog sna, dok kod osjetljivijih osoba produžena vrućina može biti znatno veće opterećenje. Razlika je naročito važna kada visoke temperature potraju više dana i kada noć ne donosi gotovo nikakvo osvježenje.
Briga o zdravlju u takvim uslovima zato ne počinje tek onda kada se pojave izražena slabost ili vrtoglavica. Dovoljan unos tečnosti, razumno raspoređivanje aktivnosti i stvaranje što povoljnijih uslova za spavanje mogu pomoći tijelu da lakše podnese period visokih temperatura.
Najvažnije je ne zanemarivati činjenicu da organizam treba period odmora od dnevnog toplotnog opterećenja. Ako ga zbog tropske noći ne dobije, posljedice se mogu osjetiti kroz san, raspoloženje, koncentraciju i opštu fizičku iscrpljenost.
Zbog toga ljetne navike nije dovoljno prilagođavati samo prema prognoziranoj dnevnoj temperaturi. Kada se očekuje da termometar ni tokom noći neće pasti ispod 20 stepeni, pažnju treba usmjeriti i na kvalitet odmora, hidrataciju i zaštitu onih članova porodice kojima visoke temperature predstavljaju najveći zdravstveni izazov.
