Oglasi – Advertisement
Kardiohirurg Džeremi London pažnju usmjerava na nekoliko navika koje mnogi godinama ponavljaju gotovo automatski, a koje prema njegovim riječima mogu imati ozbiljan uticaj na zdravlje i kvalitet života. Posebno izdvaja pušenje, dugotrajno sjedenje, nakupljanje visceralne masnoće, hronični stres i nedovoljno kvalitetan san, dok kritički govori i o konzumiranju alkohola.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Kada se govori o dugovječnosti, pažnja se često prvo usmjeri na genetiku, porodičnu historiju bolesti ili jednostavno sreću. London, međutim, kroz razgovore s pacijentima, javne nastupe i sadržaj koji dijeli na društvenim mrežama naglašava da svakodnevne odluke također imaju važnu ulogu. Njegov pristup ne počiva na komplikovanim režimima niti na kratkotrajnim trendovima, već na ponašanjima koja se ponavljaju dovoljno dugo da postanu sastavni dio života.
Jedan loš dan ili povremeno odstupanje nisu ono na šta stavlja najveći naglasak. Veći problem vidi u navikama koje se ponavljaju mjesecima i godinama, jer njihovo djelovanje može postepeno stvarati dodatno opterećenje za organizam. Pušenje, premalo kretanja, višak masnoće oko unutrašnjih organa, dugotrajan stres i loš san djeluju na različite načine, ali se njihovi negativni efekti mogu međusobno nadovezivati.
POZADINA DOGAĐAJA
London svoje poruke zasniva na jednostavnoj ideji da na dugoročno zdravlje ne utiče samo ono što čovjek uradi povremeno, već prije svega ono što postane rutina. Zbog toga se njegov fokus nalazi na osnovnim životnim navikama koje su dobro poznate, ali ih je u svakodnevnom tempu lako zanemariti.
Pušenje i višesatno sjedenje stvaraju različite vrste opterećenja
Među navikama koje London posebno izdvaja nalazi se pušenje. Njegovo upozorenje nije ograničeno samo na posljedice koje duhan može ostaviti na plućima. Pušenje utiče i na srce, krvne sudove, kožu i druge dijelove organizma, a prema njegovom tumačenju ni povremeno posezanje za cigaretom ne treba smatrati potpuno bezazlenim.
Dugoročno izlaganje duhanskom dimu povezuje se sa slabijom cirkulacijom, većim opterećenjem tijela i procesima koji mogu ubrzati starenje. Upravo zato London ne govori o količini cigareta koju bi smatrao sigurnom, nego naglasak stavlja na potpuno izbjegavanje pušenja. U njegovom pristupu riječ je o navici kod koje smanjivanje izloženosti može biti korisno, ali je cilj prestanak.
Drugi problem izgleda mnogo pasivnije, ali je postao sastavni dio života velikog broja ljudi. Posao za računarom, duga vožnja automobilom, gledanje televizije i vrijeme provedeno uz telefon znače da se tokom dana mogu nakupiti sati gotovo neprekidnog sjedenja. Povremeni odlazak u teretanu pritom ne znači nužno da ostatak dana proveden bez kretanja više nema nikakav značaj.
Nedovoljna fizička aktivnost u tekstu se povezuje sa usporavanjem metabolizma i problemima u regulaciji šećera u krvi. Spominje se i mogući uticaj na mitohondrije, strukture koje imaju važnu ulogu u proizvodnji energije u ćelijama. Zbog toga London ne svodi kretanje samo na trening, nego pažnju usmjerava i na svakodnevne male aktivnosti – ustajanje sa stolice, kraću šetnju i prekidanje dugih perioda sjedenja.
VAŽAN TRENUTAK: Kretanje ne počinje tek u teretani
Jedna od praktičnih poruka jeste da povremeni intenzivni trening ne poništava automatski sve sate provedene u sjedećem položaju. Korisno je povećavati ukupno kretanje tokom dana, češće ustajati i praviti kratke pauze umjesto da aktivnost bude ograničena na jedan dio dana.
Masnoća oko unutrašnjih organa važnija je od samog izgleda
Kada govori o tjelesnoj težini, London ne zadržava se samo na broju koji pokazuje vaga niti na tome kako neko izgleda. Posebno izdvaja visceralnu masnoću, odnosno masno tkivo koje se nakuplja u predjelu stomaka i oko unutrašnjih organa. Ona se razlikuje od potkožnog masnog tkiva i u zdravstvenom smislu predstavlja važniji problem od pitanja estetike.
U izvornom objašnjenju visceralna masnoća povezuje se sa upalnim procesima, hormonskim poremećajima i povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih hroničnih stanja. Zbog toga cilj nije težiti jednom univerzalnom idealu izgleda. Naglasak je na održavanju tjelesne težine i sastava tijela koji organizmu stvaraju manje opterećenja.
Umjerena prehrana i redovno kretanje predstavljeni su kao osnovni načini smanjivanja ovog rizika. London ni u ovom dijelu ne zagovara kratkotrajna rješenja koja zahtijevaju radikalne promjene nekoliko sedmica, a zatim se napuštaju. Njegov fokus ostaje na navikama koje čovjek može održavati dovoljno dugo da postanu prirodan dio svakodnevice.
Upravo se tu povezuju problem sjedenja i nakupljanje viška masnog tkiva. Ako dan uglavnom prolazi bez aktivnosti, a prehrambene navike dodatno povećavaju energetski unos, tijelo dobija sve manje prilika za potrošnju energije kroz kretanje. Zbog toga Londonove preporuke ne posmatraju pojedinačne navike izolovano, nego kao dijelove iste svakodnevne rutine.
Hronični stres i loš san organizmu oduzimaju prostor za oporavak
Stres nije automatski neprijatelj organizma. Kratkotrajna napetost može pomoći čovjeku da brzo reaguje, donese odluku ili se prilagodi zahtjevnoj situaciji. Problem nastaje kada stanje pojačane napetosti traje sedmicama ili mjesecima i kada između stresnih perioda gotovo da nema dovoljno vremena za pravi oporavak.
Kao primjeri dugotrajnog opterećenja navode se finansijski problemi, gubitak posla ili briga o bolesnoj osobi. U takvim okolnostima čovjek ne može uvijek jednostavno ukloniti uzrok stresa, ali stalno djelovanje hormona povezanih sa stresnim odgovorom može uticati na san, probavu, imunitet i rad srca. Kada takvo stanje potraje, osjećaj iscrpljenosti više nije samo trenutna reakcija na naporan dan.
Kao načini rasterećenja spominju se fizička aktivnost, razgovor sa drugim ljudima i vrijeme provedeno u mirnijem okruženju. Poenta nije u tvrdnji da se svaki ozbiljan životni problem može riješiti kratkom šetnjom ili odmorom. Naglasak je na stvaranju perioda u kojima organizam može izaći iz stalnog stanja napetosti i dobiti priliku za oporavak.
S tim je usko povezan i san. London ga smatra jednim od osnovnih temelja zdravlja jer se tokom spavanja odvijaju procesi regeneracije, mozak obrađuje informacije, a različiti hormonski sistemi prolaze kroz važne faze regulacije. Ako osoba redovno spava premalo ili joj je san često isprekidan i nekvalitetan, tijelo ne dobija jednaku priliku za obnovu.
ŠIRA SLIKA
Stres i nedostatak sna mogu se pretvoriti u zatvoren krug: napetost otežava kvalitetan odmor, dok neispavanost može dodatno otežati suočavanje sa svakodnevnim pritiscima. Zbog toga se oporavak u Londonovim preporukama ne posmatra kao luksuz, nego kao važan dio brige o organizmu.
Kratkoročno, nedostatak sna može se primijetiti kroz umor, slabiju koncentraciju i razdražljivost. Kada takav obrazac traje duže, u tekstu se povezuje sa većim rizikom od problema sa srcem, tjelesnom težinom i funkcijom imunološkog sistema. Zbog toga kvalitet sna nije samo pitanje toga hoće li neko narednog jutra biti odmoran, već dio šire slike zdravlja.
London se u svojim porukama osvrnuo i na alkohol. Iako ga u ovom izboru nije naveo među pet glavnih navika, njegov stav prema konzumaciji alkohola izrazito je kritičan. Smatra da alkohol štetno djeluje na ćelije organizma, a naveo je i vlastito iskustvo nakon odluke da ga prestane konzumirati, ističući da je primijetio više energije i stabilniji fokus.
Male svakodnevne odluke važnije su od kratkoročnih rješenja
Zajednička nit Londonovih preporuka nalazi se u dosljednosti. Pušenje, dugotrajno sjedenje, visceralna masnoća, hronični stres i nedovoljno kvalitetan san nisu problemi koji nužno djeluju odvojeno. Jedna navika može olakšati nastanak druge, pa se tako premalo sna može povezati sa manjkom energije za kretanje, dok dugotrajni stres može poremetiti i san i svakodnevnu rutinu.
Isto tako, promjena ne mora početi složenim planom. Češće ustajanje tokom radnog dana, više hodanja, prestanak pušenja, održavanje tjelesne težine, dovoljno vremena za odmor i kvalitetniji san predstavljaju osnovne korake na koje London stavlja veći naglasak nego na povremene ekstremne režime. Njegova poruka usmjerena je na ono što je moguće ponavljati iz dana u dan.
ZDRAVSTVENA NAPOMENA
Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ili savjet kvalifikovanog zdravstvenog radnika.
Takav pristup ne obećava da se zdravlje može svesti na nekoliko jednostavnih pravila niti da neko može u potpunosti ukloniti sve rizike. Genetika, postojeće bolesti i brojne životne okolnosti također imaju svoju ulogu. Ipak, poruka koju London ponavlja jeste da svakodnevne navike predstavljaju dio zdravlja na koji čovjek u određenoj mjeri može uticati.
Upravo zato njegov fokus nije na jednoj savršenoj odluci, već na nizu malih izbora koji se ponavljaju tokom godina. Ono što čovjek radi većinu dana – koliko se kreće, kako spava, puši li, kako se nosi sa stresom i kakvu tjelesnu težinu održava – može imati veći značaj od kratkog perioda intenzivnog „zdravog života“ nakon kojeg se sve vraća na staru rutinu.
