Oglasi – Advertisement
Danas ćemo pisati o nekoliko stvari koje štete štitnoj žlijedzi. Pored kafe, postoji i određeno povrćek koje nije dobro, a o čemu se radi pročitajte u nastavku.
Štitnjača, iako mala, ima izuzetno važnu funkciju u ljudskom organizmu. Smještena na prednjem dijelu vrata, ova žlijezda zadužena je za proizvodnju hormona trijodtironina (T3) i tiroksina (T4). Ovi hormoni kontrolišu brojne vitalne funkcije: od metabolizma, preko regulacije tjelesne temperature, do nivoa energije i rast i razvoj organizma. Kada dođe do poremećaja njenog rada, cijelo tijelo može osjetiti posljedice, bilo kroz prebrz rad (hipertireozu), bilo kroz usporenu funkciju (hipotireozu), a posebno kod autoimunih bolesti poput Hashimotove bolesti.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Zdravlje štitnjače u velikoj mjeri zavisi i od načina ishrane. Pravilna i uravnotežena prehrana može značajno doprinijeti stabilizaciji njenog rada. Postoje brojne namirnice koje podržavaju njenu funkciju, ali i one koje je mogu ometati. Stručnjaci preporučuju pažljivo planiranje ishrane, naročito kod osoba sa već postojećim problemima štitnjače.
Jedan od ključnih minerala za optimalan rad štitnjače je selen. Ovaj mineral pomaže konverziju hormona T4 u aktivni T3 oblik, te istovremeno djeluje kao antioksidans koji štiti ćelije od oštećenja. Među najbogatijim izvorima selena su brazilski orasi – dovoljan je čak i samo jedan dnevno zbog visoke koncentracije. Uz selen, posebno je važan i jod, mineral neophodan za sintezu hormona štitnjače. Jod se prirodno nalazi u morskim algama, ali osobe sa Hashimotovom bolešću moraju biti oprezne jer prevelike količine mogu pogoršati stanje.
Osim ovih elemenata, određene namirnice imaju sveobuhvatan pozitivan utjecaj:
- Jaja – bogata su ne samo jodom i selenom, već i tirozinom, vitaminom B12 i kolinom. Sve te komponente podržavaju hormonalnu ravnotežu i funkcionalnost štitnjače.
- Govedina – izvor je proteina, željeza, cinka i B vitamina, neophodnih za imunitet i sintezu hormona.
- Lisnato povrće – poput špinata, pruža organizmu obilje antioksidansa i vitamina B grupe, što štiti ćelije štitnjače i pomaže metabolizmu.
S druge strane, neke namirnice mogu imati negativan uticaj na funkciju štitnjače, naročito ako se konzumiraju u neprikladnim količinama ili bez odgovarajuće pripreme:
- Soja i njeni proizvodi – mogu ometati apsorpciju lijekova kod osoba s hipotireozom. Savjetuje se da se pravi razmak između konzumiranja soje i uzimanja terapije.
- Povrće iz porodice krstašica – brokula, kelj, cvjetača i slično sadrže goitrogene, spojeve koji mogu poremetiti rad štitnjače, naročito sirovi. Kuhanje smanjuje njihov štetan učinak.
- Kofein – kod osoba sa hipertireozom može dodatno pogoršati simptome poput ubrzanog pulsa i nervoze. Preporučuje se ograničenje unosa kafe i energetskih pića.
- Transmasti – prisutne u industrijski prženoj hrani, margarinu i grickalicama, mogu negativno uticati na rad hormonalnog sistema, pa i same štitnjače.
- Rafinirani šećer – posebno onaj dodatni iz industrijskih proizvoda, može narušiti balans šećera u krvi, što dodatno opterećuje metabolizam kod osoba sa disbalansom štitnjače.
Za one koji se bore sa poremećajem rada štitnjače, važno je voditi računa i o balansu glukoze, jer često postoji osjetljivost i na insulin. Zbog toga se preporučuje da se izbjegavaju rafinisani slatkiši i grickalice, dok se prednost daje namirnicama sa niskim glikemijskim indeksom.
Kada se sve sagleda, jasno je da prehrana igra presudnu ulogu u zdravlju štitnjače. Fokus treba biti na:
- redovnom unosu selena, joda, tirozina, cinka, vitamina B12 i antioksidansa
- izbjegavanju namirnica koje ometaju rad žlijezde ili interaguju s terapijom
- savjetovanju s ljekarom prije većih promjena u ishrani, posebno kod autoimunih stanja
Uz pažljivo planiranu ishranu i podršku stručnjaka, moguće je značajno ublažiti simptome, poboljšati kvalitet života i pomoći štitnjači da funkcioniše optimalno. Ova mala, ali moćna žlijezda zaslužuje posebnu pažnju – ne samo kada se pojave problemi, već i kao dio prevencije i brige o cjelokupnom zdravlju.
