Oglasi – Advertisement
Koja je idealna temperatura u kući tokom zime? U nastavku teksta doznajte. Čim se počnu paliti radijatori i krene sezona grijanja, vraća se i svima poznata dilema: koliko toplo zapravo treba biti u našem domu? Neki vole prostore u kojima je uvijek ugodno toplo, pa čak i toliko da mogu sjediti u kratkim rukavima. Drugi, pak, uživaju u blagoj hladnoći uz debelo ćebe i osjećaj svježeg zraka. Između tih krajnosti nalazi se pitanje koje se ponavlja svake godine: koja temperatura je stvarno optimalna da se osjećamo dobro i da istovremeno ne pretjerujemo s grijanjem?
-
Kada je dom prehladan i šta hladnoća radi našem tijelu
Temperatura u domu nije samo stvar komfora. Kada su prostorije duže vrijeme hladne, tijelo reagira na način koji mnogima može biti neugodan ili čak opasan. Hladnoća uzrokuje stezanje krvnih sudova, zbog čega srce mora raditi jače kako bi održalo normalan protok krvi. Osobe koje već imaju visok pritisak ili druge kardiovaskularne tegobe posebno moraju paziti, jer izlaganje niskim temperaturama može dodatno opteretiti njihov organizam.
Oglasi – Advertisement
Tijelo se u hladnom prostoru trudi očuvati toplotu trošeći više energije. Zbog toga se može javiti osjećaj ukočenosti, umora i opšte iscrpljenosti. Osim toga, imunitet oslabi jer tijelo preusmjerava snagu na zagrijavanje, pa se povećava vjerovatnost prehlada i drugih infekcija.
-
Kada je dom previše topao i zašto to takođe stvara probleme
Suprotna krajnost – pretjerano zagrijan prostor – takođe nosi svoje rizike. Kada sobna temperatura pređe 24 ili 25 stepeni, zrak postaje izrazito suh. Suhoća izaziva iritaciju sinusa i grla, doprinosi kašlju, a može i pogoršati simptome astme ili alergija. Pregrijane prostorije narušavaju kvalitet sna: spava se plitko, s češćim buđenjem i osjećajem umora ujutro, čak i kada se provede dovoljno vremena u krevetu.
Dugo boravljenje u toplim i zagušljivim prostorima utiče i na koncentraciju. To posebno osjete osobe koje rade od kuće. Suh zrak i visoka temperatura smanjuju sposobnost fokusiranja i mogu dovesti do glavobolje.
-
Šta pokazuje nauka o utjecaju temperature na zdravlje
U istraživanju objavljenom u časopisu „Science of The Total Environment“ analizirani su podaci o temperaturi stanovanja i zdravstvenim posljedicama u različitim dijelovima svijeta. Rezultati su pokazali da i niske i visoke unutrašnje temperature mogu povećati rizik od problema s kardiovaskularnim sistemom, utjecati na imunitet i smanjiti mentalnu efikasnost.
Naučnici su utvrdili da je općenito siguran raspon unutrašnjih temperatura između 18 i 35°C, ali ta informacija ne znači da je svaka vrijednost u tom rasponu podjednako zdrava. Ključ je u tome da se optimalna temperatura razlikuje zavisno od klime područja u kojem živimo i naših svakodnevnih navika.
Hladnoća tjera tijelo da radi intenzivnije kako bi se zagrijalo, dok prevelika toplina remeti prirodne procese vezane za san i koncentraciju. Zbog toga se većina stručnjaka slaže da je potrebno pronaći balans i prilagoditi grijanje realnim potrebama domaćinstva.
-
Smjernice WHO-a: koje vrijednosti su najbolji izbor
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nudi preporuke koje mogu poslužiti kao osnovni orijentir. Za zemlje s umjerenom klimom preporučuje se da se temperatura u zatvorenim prostorijama tokom dana drži između 18 i 24°C.
Različite grupe stanovništva ipak imaju nešto drugačije potrebe:
Zdrave odrasle osobe: 18–19°C je obično dovoljno za normalno funkcionisanje.
Bebe i mala djeca: zbog osjetljivijeg organizma preporučuje se topliji prostor, oko 22–24°C.
Starije osobe: idealan raspon je 20–21°C jer im tijelo sporije reagira na hladnoću.
Preporučene vrijednosti služe kao okvir koji svako može dodatno prilagoditi prema vlastitom osjećaju ugode, ali i prema stanju zdravlja.
-
Zašto je noću bolje sniziti temperaturu
Mnogi vole zaspati uz toplo ćebe, ali razlog za snižavanje temperature pred spavanje nije samo stvar komfora. Nekoliko sati prije sna, tjelesna temperatura prirodno se smanjuje. Taj proces je povezan s lučenjem melatonina – hormona koji daje signal tijelu da je vrijeme za odmor.
Ako je u spavaćoj sobi pretoplo, tijelo teško ulazi u taj proces. To dovodi do dužeg uspavljivanja i nemirnog sna. Niže temperature pomažu organizmu da brže pređe kroz faze sna i lakše se oporavi tokom noći.
Za većinu ljudi, idealna noćna temperatura kreće se između 16 i 19°C. Ipak, za bebe i starije osobe pogodniji je nešto topliji prostor, oko 18–20°C.
