Oglasi – Advertisement
Danas ćemo pisati o riječima popularnog hirurga koji je govorio na temu zdravlja. Naime, pričao je o jednom jelu koje je jako nezdravo i koje loše utiče na naše zdravlje, a pogotovo za crijeva. O čemu se tačno radi pročitajte u nastavku.
Dok jedu, mnogi su nagnuti nad telefonom, računarom ili tanjirom, ne razmišljajući o tome kako takav položaj utiče na osjećaj nakon obroka. Hirurg Alvaro Kampiljo upozorava da izrazita pogrbljenost može povećati pritisak na trup i biti povezana sa sporijim prolaskom sadržaja kroz probavni sistem, gasovima i refluksom, iako položaj tijela nije jedini niti glavni uzrok upornih probavnih tegoba.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Kada se govori o varenju, pažnja je uglavnom usmjerena na hranu: koje namirnice jedemo, kolike su porcije i koliko brzo završavamo obrok. Držanje tijela često ostane potpuno zanemareno, iako način sjedenja može promijeniti osjećaj pritiska u predjelu stomaka i način na koji dišemo tokom jela.
Ako je osoba duboko pogrbljena, trbuh ostaje stisnut, a grudni koš i dijafragma nemaju isti prostor za slobodno kretanje kao pri prirodnijem, uspravnijem položaju. To ne znači da će jedan obrok pojeden savijen nad telefonom izazvati bolest, već da kod nekih ljudi dugotrajna navika može doprinijeti osjećaju punoće, nelagode ili vraćanju želučanog sadržaja prema jednjaku.
Kampiljo, koji govori o temama povezanim s mikrobiomom i probavnim sistemom, loše držanje povezuje sa nekoliko mogućih mehanizama. Ipak, njegove tvrdnje treba posmatrati u širem kontekstu, jer nadutost, zatvor, gasovi i refluks mogu imati brojne druge uzroke.
POZADINA DOGAĐAJA
Probavne tegobe poput nadutosti, gasova, zatvora i gorušice obično nastaju pod uticajem više faktora. Ishrana, lijekovi, stres, količina kretanja, individualna osjetljivost i zdravstvena stanja mogu imati značajnu ulogu, pa položaj tijela tokom jela ne treba posmatrati kao jedino objašnjenje.
Zašto pogrbljen položaj može pojačati nelagodu
Kampiljo izdvaja tri moguća efekta. Prvi se odnosi na prolazak sadržaja kroz crijeva, koji bi u nepovoljnom položaju mogao biti sporiji. Kod osjetljivijih osoba to može biti povezano sa osjećajem težine i produženom punoćom nakon obroka.
Drugi efekat odnosi se na gasove. Kada je stomak pod većim mehaničkim pritiskom, već postojeća nadutost može se osjećati intenzivnije. To posebno može doći do izražaja nakon obilnijeg obroka, kada je želudac pun, a osoba pritom sjedi snažno savijena prema naprijed.
„Direktna veza između lošeg držanja tela i mikrobiote ispoljava se kroz tri efekta: usporen prolazak sadržaja kroz creva, povećano nakupljanje gasova i smanjen dotok kiseonika u digestivni trakt.“
— Alvaro Kampiljo, hirurg
Treći mehanizam koji pominje odnosi se na dotok kiseonika i lokalne uslove u probavnom traktu. Kod ove tvrdnje potreban je poseban oprez, jer je crijevni mikrobiom veoma složen sistem na koji utiču prehrana, lijekovi, bolesti, genetika, fizička aktivnost i brojni drugi faktori. Zato ovaj mehanizam ne treba predstavljati kao dokazano pravilo koje se jednako odnosi na sve ljude.
Dijafragma, refluks i položaj tijela
Kada su ramena snažno povijena prema naprijed, a trup stisnut, kod nekih ljudi disanje postaje pliće. Dijafragma tada može imati manje prostora za prirodno kretanje, što mijenja raspored pritisaka unutar grudnog koša i trbušne šupljine.
Takav položaj može biti naročito neugodan osobama koje već imaju sklonost refluksu. Uspravniji gornji dio tijela generalno je povoljniji od ležanja ili dubokog savijanja odmah nakon jela, jer se na taj način smanjuju uslovi koji mogu olakšati vraćanje želučanog sadržaja prema jednjaku.
Prekrštene noge same po sebi ne znače da će osoba imati problem sa probavom. Međutim, ako taj položaj rotira karlicu, tjera tijelo da se dodatno savije ili produžava sjedenje u neprirodnom položaju, može doprinijeti osjećaju pritiska u stomaku.
VAŽAN TRENUTAK
Uspravnije sjedenje nije terapija za probavne bolesti. Njegova praktična prednost je u tome što može smanjiti mehanički pritisak na trup, olakšati disanje i nekim osobama učiniti period tokom i poslije obroka ugodnijim.
Kako jednostavno promijeniti navike za stolom
Kampiljo savjetuje prirodan i stabilan položaj. Leđa ne moraju biti ukočeno prava, ali je korisno da trup nije duboko savijen nad tanjirom, dok ramena mogu ostati opuštena, a stopala oslonjena na pod. Visina stolice i stola takođe može napraviti razliku ako osoba zbog njih stalno mora podizati ramena ili se naginjati naprijed.
Jednako je važno kako se jede. Brzo jedenje može povećati gutanje zraka, pa kod nekih ljudi dovesti do izraženijeg podrigivanja i nadutosti. Odlaganje telefona, manji zalogaji i kratke pauze mogu pomoći da obrok bude sporiji i da osoba ranije primijeti osjećaj sitosti.
Kampiljo je naveo i brojčanu tvrdnju o gasovima koja zahtijeva dodatni oprez jer u dostavljenom materijalu nije navedeno na koje se konkretno istraživanje odnosi.
„Neka istraživanja su pokazala da je nakupljanje gasova deset puta manje kada se sedi uspravno u odnosu na pognut položaj.“
— Alvaro Kampiljo, hirurg
Bez podatka o studiji, njenom dizajnu i broju učesnika, takvu brojku ne treba uzimati kao univerzalnu činjenicu. Mnogo praktičniji pristup jeste jednostavno pokušati nekoliko dana sjediti uspravnije i pratiti da li se mijenja osjećaj nadutosti, pritiska ili podrigivanja nakon jela.
Uporne tegobe ne treba pripisivati samo držanju
Nadutost može biti povezana sa vrstom hrane, intolerancijama, gaziranim pićima, zatvorom, količinom vlakana ili gutanjem zraka. Na zatvor mogu uticati premalo tečnosti, nedovoljno kretanja, određeni lijekovi i različita zdravstvena stanja, dok refluks zavisi i od veličine obroka, vremena jela, tjelesne težine, alkohola i individualne osjetljivosti.
ŠIRA SLIKA
Položaj tokom obroka najbolje je posmatrati kao samo jedan od faktora koji mogu uticati na osjećaj nakon jela. Zdravlje probavnog sistema zavisi od kombinacije prehrane, kretanja, sna, stresa, lijekova, mikrobioma i zdravstvenih stanja, pa se dugotrajne tegobe ne mogu objasniti samo načinom sjedenja.
Povremena nadutost ili osjećaj punoće nakon velikog obroka česti su i sami po sebi ne moraju ukazivati na ozbiljan problem. Međutim, simptomi koji su svakodnevni, izraziti ili se pogoršavaju zahtijevaju više pažnje, naročito ako ih prate jaki bolovi, povraćanje, krv u stolici, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine ili dugotrajne promjene u pražnjenju crijeva.
U takvim slučajevima samo ispravljanje držanja ili nasumično izbacivanje namirnica nije dovoljno. Potrebna je medicinska procjena kako bi se utvrdilo postoji li drugi uzrok tegoba i da li su potrebne dodatne analize.
Za većinu ljudi, ipak, uspravnije i opuštenije sjedenje predstavlja jednostavnu naviku koju je lako isprobati. Ne zahtijeva posebnu opremu niti promjenu prehrane, a može pomoći da se obrok jede sporije, uz manje pritiska na stomak i prirodnije disanje. Ako nakon takve promjene nelagoda ostane ista, razlog treba tražiti i među drugim faktorima koji utiču na probavni sistem.
