Tanja je bila poslednja ljubav Če Gevare, pričalo se da je u trenutku smrti nosila njegovo dete: A tačno 40 dana nakon nje poginuo je i čuveni revolucionar

48

Aida-Tamara Bunke Bider, poznata po svom gerilskom šifrovanom imenu „Tanja“, ušla je u istoriju kao posvećena revolucionarka, obaveštajna oficirka i jedina žena u jediniciErnesta Če Gevare u Boliviji. Njen život je postao simbol nesebične borbe za ideale, a njena smrt tragično svedočanstvo o surovosti tog doba.

Revolucija u srcu

Aida-Tamara Bunke Bider je rođena 19. novembra 1937. godine u Argentini, od roditelja nemačkih komunista koji su pobegli od nacističkog režima: njena majka je bila Ruskinja, a otac Nemac. Godine 1952, porodica Bider je emigrirala u Istočnu Nemačku, gde se Tamara obrazovala i aktivno učestvovala u aktivnostima socijalističke omladine. Njeno odlično znanje nekoliko jezika, uključujući španski, nemački i ruski, omogućilo joj je da brzo stekne poverenje partijskih lidera.

Če Gevara

Foto: Printscreen

Godine 1960, kada je imala 23 godine, Ajda i Ernesto su imali sudbonosni susret. Putovao je kroz socijalističke zemlje i posećivao latinoameričke studente u Lajpcigu, a ona je postala njegov prevodilac. Bunke Bider nije mogla a da ne bude privučena ovim strastvenim borcem za slobodu.

Već prvog dana kada su se upoznali, između revolucionara i buduće partizanke počela je burna romansa. Ubrzo je žena napustila DDR i otišla u Havanu da radi u Ministarstvu prosvete. Tamo se Bunke uključila u obaveštajne aktivnosti i počela da se priprema za rad u Boliviji.

Gerilsko ratovanje u Boliviji

Bila je pametna, atraktivna i željna borbe. Tajno je obučena za izviđačku misiju, a zatim je stigla u Boliviju koristeći lažna dokumenta. Tamo je Bider stekla poverenje vrha.

Šarmantna novinarka je tvrdila da sprovodi etnografska istraživanja, ali u stvarnosti je bila mentor levičarskim radikalima, uspostavljala veze i distribuirala informacije. Čak je uspela da postane radio voditeljka, stekavši sposobnost da šifruje poruke i prenosi ih uživo u etar.

Špijun je otvorio put dolasku njenog voljenog Če Gevare i njegove trupe. Radila je među lokalnim stanovništvom, ali su vlada i američke obaveštajne agencije saznale za aktivnosti gerilaca, što je dovelo do neuspeha operacije.

Če Gevara

Foto: Printscreen

Sve se dogodilo krajem leta 1967. na ranču Kalamina, gde je gerilski borac Tanja osnovala pobunjeničku bazu. Kubanski revolucionari, uključujući i samog Če Gevaru, bili su tamo stacionirani.

Planovi zaverenika su osujećeni. Tokom potere, uspeli su da pobegnu u džunglu. Tanja se pridružila Če Gevarinoj jedinici jer su njene špijunske aktivnosti bile razotkrivene. Vojska je otkrila zapise u njenom automobilu, saznavši za prepisku obaveštajnog oficira sa ministrom odbrane i samim predsednikom Bolivije. Odlučeno je da se protiv Gevare rasporede specijalne kontrapobunjeničke snage CIA.

Tamara Bunke je postala jedina žena u grupi, služeći kao veza. Međutim, teški uslovi, vojni progon i nedostatak resursa učinili su postojanje odreda nepodnošljivim. Pobunjenička grupa je odlučila da pobegne i razdvoji se. Poginula je u pucnjavi na obali reke Rio Grande kada su je vladine trupe napale iz zasede. Njeno telo je pronađeno sa oružjem u ruci, što je postalo simbol njene nepokolebljive odanosti revolucionarnoj stvari.

Zajednička borba Če Gevare i Ajde-Tamare protiv imperijalizma i nejednakosti postala je legenda unutar revolucionarnog pokreta. Vrhovni komandant Kubanske revolucije nije verovao da je njegova drugarica umrla, jer je njeno telo neko vreme ostalo neidentifikovano.

Če Gevara

Foto: Printscreen

  U jesen 1998. godine, Tanjini posmrtni ostaci su prebačeni iz neobeleženog groba na groblju Valjegrande na Kubu i sahranjeni sa počastima u mauzoleju Če Gevare u Santa Klari. Kružile su glasine da je Tamara Bunke trudna sa Čeovim detetom, ali je nakon obdukcije lekar odbacio ovu teoriju.

Danas, brojne ulice i škole na Kubi i u NDR-u nose ime Ajde-Tamare Bunke Bider. Godine 1989, izdat je novčić od jednog pezosa sa likom Tanje Geriljere na poleđini.

Vredi napomenuti da je Komandant Kubanske revolucije nadživeo svoju poslednju ljubav za samo 40 dana. Bolivijske vlasti su se plašile uticajnog taoca i pogubile su ga 9. oktobra 1967. godine.

Nivo Cijena Action
30 DANA (Svi PDF)

9.90€ za mjesec.

Izaberite
365 DANA (Svi PDF + AUDIO)

59.90€ trenutno.

Izaberite
Prethodni članakNekad najlepša plavuša proćerdala je milijarde da bi uništila lice plastičnim operacijama: Izgledom uterivala strah u kosti i umrla neprepoznatljiva
Naredni članakMoj bogati deda je preminuo i celokupno svoje bogatstvo ostavio mojim rođacima…