Poznati onkolog je u jednoj emisiji objasnio svoju tvrdnju da određene namirnice jako štete našem zdravlju te da doprinose pojavi opake bolesti. U nastavku saznajte o kojim namirnicama je riječ.
Tijekom brzog načina života, kada su ljudi često prisiljeni birati praktične, ali nezdrave obroke, prehrana postaje važna u prevenciji bolesti i očuvanju energije. Stručnjaci tvrde da se mnoge kronične bolesti mogu izbjeći jednostavnim promjenama jelovnika i predanijim pristupom odabiru hrane. Suvremeni način života, koji karakterizira stalni stres i ograničeno vrijeme, često rezultira unaprijed pakiranom hranom bogatom mastima, šećerom i dodacima prehrani.
Međutim, svaki izbor koji napravimo u vezi s onim što jedemo ili pijemo utječe na zdravlje našeg srca, jetre i imunološkog sustava. Zdrava prehrana ne smatra se dijetom, već stilom života koji promiče zdravlje i održava ravnotežu. Jedan od najvećih neprijatelja zdravlja danas je industrija prerađenog mesa – kobasica, salama, pašteta i šunke.
Ove namirnice su i atraktivne i praktične, ali sadrže nitrate, natrij i masti koje se već nalaze u hrani koja je prebogata ili previše masna. Ove komponente mogu povećati rizik od srčanih bolesti i raka, posebno raka debelog crijeva. Brojne studije pokazale su da su ljudi koji često konzumiraju prerađeno meso skloniji razvoju kardiovaskularnih bolesti. Umjesto toga, savjetujemo svježe meso i proteine biljnog podrijetla poput graška, graha ili kvinoje, ovi proteini daju energiju i potiču zdravu probavu.
- Institut za javno zdravstvo Srbije “Batut” navodi da zdrava prehrana može smanjiti rizik od kroničnih bolesti za čak 40%. Stručnjaci preporučuju ljudima koji prelaze s prerađene hrane na prirodne izvore proteina i biljnih vlakana radi svog zdravlja, uključujući smanjenje lošeg kolesterola i povećanje otpornosti tijela. Osim mesa, rafinirani šećer je tihi neprijatelj čovječanstva.
Gazirana pića, kolači i brza energija kao oblik slatkoće čine se privlačnima, ali pretjerano uživanje u šećeru može dovesti do smrtnih slučajeva. Velika količina unosa šećera uzrokuje hormonsku neravnotežu, pretilost i dijabetes tipa 2, a osim toga može potaknuti razvoj stanica raka jer im je glukoza jedini izvor energije. Umjesto rafiniranog šećera, stručnjaci preporučuju med, datulje i svježe voće kao prirodna sladila koja tijelu daju energiju bez naglog povećanja šećera u krvi.
Domaći časopis “Zdrava Hrana” više je puta dokumentirao izjave nutricionista koji zagovaraju smanjenje konzumacije šećera za tri tjedna, što će dovesti do poboljšanja koncentracije, kvalitete sna i općeg raspoloženja. Ove promjene ne samo da pomažu u očuvanju zdravlja, već imaju i značajnu psihološku komponentu, jer uravnotežena prehrana koristi mozgu. Treći neprijatelj našeg zdravlja su transmasne kiseline, koje su prisutne u brzoj hrani i industrijaliziranoj hrani, poput margarina, kolačića i pržene hrane.
One smanjuju razinu dobrog (HDL) kolesterola i povećavaju razinu lošeg (LDL) kolesterola, što rezultira začepljenjem krvnih žila i srčanim problemima. Osim toga, transmasne kiseline potiču upalu koja pogoduje razvoju kancerogenih bolesti. Najučinkovitije zamjene su masline, orašasti plodovi i avokado, ove tri namirnice sadrže zdrava ulja i potiču zdravlje srca i mozga. Još jedna uobičajena pogreška u prehrani je korištenje bijelog brašna, koje je tijekom proizvodnje osiromašeno vlaknima i mineralima.
Proizvodi od bijelog brašna brzo povećavaju razinu šećera u krvi i daju osjećaj gladi nakon obroka. Zato nutricionisti preporučuju zamjenu cjelovitim žitaricama, koje imaju visoku količinu vlakana i olakšavaju probavu. Ove namirnice pomažu u održavanju konzistentnije razine energije i smanjuju vjerojatnost dijabetesa i pretilosti tijekom vremena.
Istraživanje Sveučilišta u Novom Sadu otkrilo je da je redovita konzumacija cjelovitih žitarica i vlaknaste hrane povezana s manjom vjerojatnošću kardiovaskularnih ili metaboličkih bolesti. Istraživanje pokazuje da ljudi koji jedu kruh i tjesteninu od cjelovitih žitarica imaju zdraviji i aktivniji prosjek od onih koji konzumiraju proizvode od bijelog brašna. U konačnici, ključno je prepoznati da zdrava prehrana nije odricanje, već predanost budućnosti. Izbjegavanje pakiranog mesa, industrijaliziranog šećera, transmasti i bijelog brašna potiče prirodan, raznolik i raznolik jelovnik.
Ovaj pristup ne samo da čuva tijelo, već i potiče mentalno zdravlje. Hrana koju konzumiramo utječe na našu energiju, raspoloženje i dugovječnost. Zato je važno svaki dan pažljivo birati – metoda prevencije bolesti je na licu mjesta. Umjesto čekanja da se pojave prvi simptomi, inteligentnije je brinuti se o sebi na vrijeme, pažljivim odlukama o prehrani. Kao što priznaju stručnjaci, pravo zdravlje ne dolazi iz ljekarne, već iz tanjura koji je pun prirodnih boja, svježih sastojaka i s mjerom.
