Oglasi – Advertisement
Masti su neophodan dio ljudske ishrane i učestvuju u brojnim procesima bez kojih organizam ne može normalno funkcionisati. Iako ih mnogi povezuju isključivo s viškom kilograma, povišenim holesterolom i bolestima srca, mnogo je važnije obratiti pažnju na vrstu i količinu masti koje se unose nego pokušavati potpuno ih izbaciti iz jelovnika.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Masti organizmu obezbjeđuju energiju, učestvuju u izgradnji ćelijskih membrana i stvaranju određenih hormona, a potrebne su i za apsorpciju vitamina A, D, E i K. Imaju ulogu i u održavanju tjelesne temperature te zaštiti unutrašnjih organa. Problem, dakle, nije njihovo postojanje u ishrani, nego neravnoteža između različitih izvora i prekomjeran unos pojedinih vrsta.
Uobičajeno se govori o zasićenim i nezasićenim mastima, dok trans masti predstavljaju posebnu grupu kojoj se u preporukama o zdravoj ishrani posvećuje naročita pažnja. Svaka od njih drugačije djeluje na organizam, pa jednostavna podjela na „masti koje debljaju“ i „masti koje su zdrave“ ne daje stvarnu sliku njihove uloge.
POZADINA DOGAĐAJA
Dugogodišnje preporuke u ishrani sve više naglašavaju kvalitet masti, a ne njihovo potpuno izbjegavanje. Posebno se ističe zamjena dijela zasićenih masti nezasićenim izvorima, uz što manji unos industrijskih trans masti.
Nisu sve masti jednake
Zasićene masti najčešće se nalaze u masnijem mesu, punomasnim mliječnim proizvodima, maslacu, ali i u pojedinim biljnim izvorima poput kokosovog ulja. Njihov prekomjeran unos može doprinijeti povećanju LDL holesterola, zbog čega se uglavnom preporučuje da ne čine više od približno deset posto ukupnog dnevnog energetskog unosa.
Nasuprot njima, mononezasićene i polinezasićene masti nalaze se u maslinovom ulju, avokadu, orašastim plodovima, sjemenkama i ribi. Kada zamijene dio zasićenih masti u ishrani, mogu povoljno djelovati na lipidni profil i kardiovaskularno zdravlje. Zbog toga se upravo ovakvi izvori najčešće povezuju s obrascima ishrane koji se smatraju povoljnijim za srce.
Trans masti imaju drugačiji nutritivni profil. Posebno su problematične industrijski proizvedene trans masti, jer njihov veći unos može povećati LDL, a istovremeno nepovoljno uticati na HDL holesterol. Zbog toga se savjetuje da njihov unos bude što manji.
VAŽAN TRENUTAK
Najvažnija promjena nije potpuno izbacivanje masti iz jelovnika, već zamjena manje poželjnih izvora kvalitetnijim. Maslinovo ulje, riba, orašasti plodovi, sjemenke i avokado mogu biti praktičan dio takvog pristupa.
Holesterol nije samo „loša“ supstanca
Holesterol se često spominje isključivo u negativnom kontekstu, iako je organizmu potreban. Učestvuje u stvaranju određenih hormona, vitamina D i žučnih kiselina koje pomažu probavi masti. Zdravstveni rizik ne određuje samo njegovo prisustvo, nego vrijednosti lipoproteina koji ga prenose kroz krv.
Posebna pažnja posvećuje se LDL holesterolu, čije su povišene vrijednosti povezane s većim rizikom od aterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti. HDL se u svakodnevnom govoru često naziva „dobrim“ holesterolom, iako je stvarna procjena rizika složenija od jednostavne podjele na dvije vrijednosti.
Ishrana bogata nezasićenim mastima može biti dio strategije za održavanje povoljnog lipidnog profila. Omega-3 masne kiseline, prisutne u masnoj ribi poput lososa i skuše, kao i određeni biljni izvori poput lanenih sjemenki i oraha, zbog toga zauzimaju važno mjesto u preporukama za uravnoteženu prehranu.
Genetika objašnjava zašto ista ishrana ne djeluje jednako na sve
Na nivo holesterola ne utiče samo ono što se nalazi na tanjiru. Genetske razlike mogu značajno odrediti način na koji organizam obrađuje lipide, zbog čega dvije osobe sa sličnim prehrambenim navikama ne moraju imati iste laboratorijske rezultate.
Jedan od izraženijih primjera je familijarna hiperkolesterolemija, nasljedno stanje kod kojeg vrijednosti LDL holesterola mogu biti veoma visoke. U takvim situacijama sama promjena ishrane često nije dovoljna, pa procjenu rizika i potrebu za eventualnim liječenjem treba prepustiti ljekaru.
Upravo zbog individualnih razlika prehrambeni plan ne bi trebalo posmatrati kao univerzalno rješenje. Dob, zdravstveno stanje, porodična anamneza, nivo fizičke aktivnosti i rezultati laboratorijskih analiza mogu biti važni pri određivanju odgovarajućeg pristupa.
ŠIRA SLIKA
Zdravlje srca ne zavisi od jedne namirnice niti samo od ukupne količine masti. Važni su njihov izvor, cjelokupan obrazac ishrane, genetika, kretanje, san, tjelesna masa i druge životne navike.
Kako napraviti bolji izbor u svakodnevnoj ishrani
Praktičan pristup ne zahtijeva potpuno mijenjanje jelovnika preko noći. Dio zasićenih masti moguće je zamijeniti maslinovim uljem, ribom, sjemenkama, orasima ili avokadom. Tako se mijenja kvalitet unesenih masti bez potrebe da se one potpuno eliminišu.
Važnu ulogu ima i fizička aktivnost. Redovno kretanje doprinosi kardiovaskularnom zdravlju, kontroli tjelesne mase i povoljnijem metaboličkom profilu. Trčanje, vožnja bicikla, plivanje, hodanje i druge aerobne aktivnosti mogu biti dio takvog životnog stila, u skladu sa zdravstvenim stanjem i kondicijom pojedinca.
Kvalitetan san i upravljanje stresom također imaju svoje mjesto u široj slici. Metaboličko i kardiovaskularno zdravlje rezultat su međusobnog djelovanja više faktora, pa nije dovoljno usmjeriti pažnju samo na jedan nutrijent.
Masti zato ne treba posmatrati kao neprijatelja koji se mora ukloniti iz ishrane. One su neophodne za normalan rad organizma, ali je potrebno razlikovati njihove izvore i količine. Najviše koristi donosi prehrana u kojoj prednost imaju nezasićene masti, dok se zasićene ograničavaju, a industrijske trans masti svode na najmanju moguću mjeru.
Kod osoba koje već imaju povišen holesterol, kardiovaskularnu bolest, metaboličke poremećaje ili sumnju na nasljednu hiperkolesterolemiju, promjene u ishrani najbolje je uskladiti s ljekarom ili kvalifikovanim stručnjakom za ishranu. Na taj način masti ostaju ono što zapravo jesu – važan nutritivni sastojak čija vrijednost zavisi od pravilnog izbora i ukupnog načina života.
