Jasno je da kvalitetan san osnovna potreba svakog čovjeka.Samo kroz miran, neprekinut san možemo očuvati svoju vitalnost, bistrinu uma.
Sve veći broj ljudi u današnjem društvu suočava se s problemima vezanim uz san. Umjesto da se noću odmore i regeneriraju, mnogi se bude umorni, iscrpljeni i bez energije, a nesanica postaje sve učestaliji pratilac svakodnevice. Iako se često smatra da je riječ o prolaznom i bezopasnom stanju, problemi sa snom mogu biti duboko povezani s fizičkim, emocionalnim i hormonalnim disbalansima. Psihijatrica i psihoterapeutkinja dr. Irena Đorđević, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji, detaljno je objasnila moguće uzroke sveprisutne nesanice, kao i načine na koje se može poboljšati kvaliteta sna bez upotrebe lijekova.
Jedan od uzroka poremećenog sna krije se u naglih vremenskim promjenama, posebno u prijelazu iz zime u proljeće. Iako se tada produžuje dan i ima više sunčeve svjetlosti, mnogi osjećaju tzv. proljetni umor, stanje obilježeno gubitkom energije, bezvoljnošću i nesanicom. To se objašnjava hormonalnim promjenama koje nastaju kao odgovor organizma na novu okolinu, višu temperaturu i jaču svjetlost. Tijelo se pokušava prilagoditi, no u tom procesu često dolazi do poremećaja ritma spavanja.
Nesanica se može manifestirati na više načina – od poteškoća sa samim uspavljivanjem, do čestih buđenja tijekom noći ili prerano jutarnjeg ustajanja. Prema riječima dr. Đorđević, nesanica nije nužno zaseban poremećaj, već može biti simptom dubljih problema, poput anksioznosti, depresije, hormonalnih disbalansa ili problema sa štitnjačom. Zato je važno pristupiti ovom problemu ozbiljno i pokušati razumjeti širi kontekst.
San nije samo pasivna aktivnost tijela. On je ključan za mentalno i fizičko zdravlje. Kroz san se obnavljaju stanice, uravnotežuju hormoni, stabilizira emocionalno stanje i jača imunitet. Nedostatak sna može dovesti do loše koncentracije, razdražljivosti, smanjene produktivnosti, ali i ozbiljnijih posljedica poput kardiovaskularnih smetnji, pada imuniteta i metaboličkih poremećaja. Kada san postane kronično narušen, kvaliteta života se osjetno smanjuje.
- Pitanje koliko sna je idealno, nema jedinstven odgovor. Dok se preporučuje između 7 i 9 sati sna za većinu odraslih osoba, nije riječ samo o trajanju sna, već i o njegovoj kvaliteti. Neki ljudi se mogu osjećati odmorno i nakon kraćeg sna, ako je on dubok i obnavljajući. Drugima ni osam sati nije dovoljno, ako se tijekom noći više puta bude ili ako spavaju nemirno.
Dr. Đorđević, zajedno s medicinskom sestrom koja je sudjelovala u emisiji, predlaže niz prirodnih metoda koje mogu pomoći pri uspostavljanju zdravih navika spavanja. Prvi korak je isključivanje elektronskih uređaja najmanje sat vremena prije odlaska na spavanje. Ekrani mobilnih telefona, televizora i računala emitiraju plavo svjetlo, koje ometa lučenje melatonina, hormona zaduženog za uspavljivanje.
Drugi savjet odnosi se na udaljavanje mobitela iz neposredne blizine kreveta. Na taj način se smanjuje potreba za provjeravanjem poruka ili društvenih mreža prije spavanja, što često narušava unutarnji mir. Preporučuju se i večernji rituali opuštanja, poput tople kupke, ispijanja čaja od kamilice ili lavande, slušanja tihe glazbe ili praktikovanja dubokog disanja.
Također, važno je održavati konzistentan raspored spavanja – ići na spavanje i buditi se u isto vrijeme, čak i vikendom. Nepravilnosti u ritmu sna, kao što su kasno lijeganje vikendom ili pretjerano spavanje tijekom dana, dodatno zbunjuju unutarnji biološki sat. Preporučuje se i izbjegavanje alkohola, teške hrane i kofeina u večernjim satima jer oni mogu otežati prirodan proces uspavljivanja.
Ako se problemi sa snom nastave duže od dvije sedmice, stručnjaci savjetuju da se potraži profesionalna pomoć. U tim slučajevima nesanica može postati hronična, što zahtijeva detaljnu dijagnostiku i individualni terapijski pristup. Ponekad se uključuju i tablete za spavanje, ali isključivo privremeno i uz liječnički nadzor, dok se ne otkrije i ne riješi pravi uzrok problema.
