Psihoterapeuti svakodnevno istražuju i otkrivaju koji su to najbolji i najefikasniji načini da čovjek očuva pamćenje i memoriju čak i nakon određenog broja godina. Radi se o nekim pravilima koje trebate praktikovat svaki dan.
Dobili smo savjete od poznatog psihologa koji daje savjete o pravilnoj i zdravoj prehrani za pospješivanje rada mozga i povećanje kognitivne učinkovitosti. Psihologinja Natalia Bekhtereva, rođakinja poznatog ruskog znanstvenika Vladimira Bekhtereva, dala je neke korisne i razumne ideje za održavanje pamćenja i kognitivne jasnoće nakon što navrše 40. Iako je tipično za ljude da opažaju slabljenje svoje sposobnosti prisjećanja i učenja svježih detalja kako godine odmiču, stručnjaci kažu da to slabljenje nije siguran rezultat.
- Bekhtereva nam govori da se mozak ponaša poput mišića; što mu više posla dajemo, to duže zadržava svoju aktivnost i vitalnost. Kaže nam da većina ljudi čini veliku grešku oslanjajući se samo na prošla iskustva, a ne dovoljno na potragu za novim saznanjima. Prema njezinim riječima, jednostavan pristup je diverzificirati nove aktivnosti koje pobuđuju kognitivne funkcije. Aktivnosti poput učenja stranog jezika, odlasci na izložbe, kontinuirano čitanje dobrih knjiga ili gledanje kvalitetnih filmova dobre su metode revitalizacije mozga.
Takvi napori pomažu u razvoju novih neuronskih veza, što zauzvrat poboljšava pamćenje i dovodi do bolje kognitivne obrade. Upozorila je na zamke navika svakodnevnog života koje umanjuju nužne izazove za poticanje kognitivne aktivnosti. Minute varijacije, kao što je usvajanje drugačijeg puta do posla ili doma, pristup problemima s novim i kreativnim rješenjima ili pokušaj korištenja dobro poznatih informacija u novom kontekstu, mogu se pokazati vrlo korisnima u održavanju mentalne vitalnosti. Najučinkovitija i najdostupnija metoda očuvanja kognitivnog blagostanja je osobna komunikacija.
Kako je rekla Bekhtereva, jednostavni razgovori s rodbinom, a najbolji su vjerojatno večernji, iznošenje osobnih iskustava, mogu biti od velike pomoći za stanje duha. Ovaj uobičajeni običaj ne samo da poboljšava način na koji se pojedinci udružuju, već sprječava nervozu, malodušnost, pa čak i Alzheimerovu bolest. U okruženjima gdje su rodbinske prepirke stalne i značajne, mogu imati učinak ispravljanja sličan onom terapije razgovorom.
Ova komunikacija daje ljudima priliku da kažu što osjećaju, pazeći da ih se sluša i razumije, kako bi se potaknula mentalna ravnoteža i unutarnji mir. Uz mentalnu uključenost i uspješnu komunikaciju, dobro tjelesno zdravlje mora imati prednost jer je ono iznutra povezano s radom mozga. Normalna tjelesna aktivnost pospješuje cirkulaciju, što zauzvrat povećava dotok krvi u mozak i pomaže optimalnom funkcioniranju mozga.
Nadalje, kvalitetan san, uravnotežena prehrana i smanjenje nepotrebnog stresa imaju jednako važnu ulogu u održavanju pamćenja. U svim svojim preporukama Bekhtereva ističe jednu glavnu poruku: da kvaliteta rada koji čuva pamćenje i bistrinu uma ne ovisi o slučajnim ili genetskim okolnostima, već o dnevnom režimu rada i samoposvjete. Ulaganje u mentalno zdravlje počinje prilično rano, a četrdesete su najbolje vrijeme za prihvaćanje ovih korisnih navika.
U osnovi, kamen temeljac dugoročnog mentalnog zdravlja predstavlja život pun dinamike, znatiželje i spremnosti na iskušavanje novih iskustava te emocionalne povezanosti s drugima. Dugoročno gledano, dnevne prakse mogu promijeniti plime između pasivnog načina starenja i potpuno angažiranog načina starenja. Ono što najviše osnažuje je to što su ove preporuke dostupne apsolutno svima i ne zahtijevaju ozbiljna ulaganja. Oni zahtijevaju samo volju, disciplinu i interes za učenje. Svaki pojedinac ima priliku povećati jasnoću i plastičnost svog uma svaki dan, u bilo kojoj dobi.
