Kolinda Grabar Kitarović je hrvatska političarka koja je obavljala i dužnost predsjednice ove države. Danas se puno rijeđe pojavljuje u javnosti i mnoge je zaprepastila svojim izgledom.
Kolinda Grabar-Kitarović otvoreno izražava svoje pozitivne osjećaje o svom trenutnom režimu prehrane. Pogled na dobro poznatu osobu koja postiže uspjeh u mršavljenju može uliti revitalizirani osjećaj motivacije kod onih koji se suočavaju s izazovima u odabiru odgovarajućeg plana prehrane. Grabar-Kitarović je primjer pojedinca koji je liposukcijskom dijetom učinkovito postigao značajan gubitak težine. Ovu metodu ishrane prihvatilo je nekoliko uglednih ličnosti poput Suzane Mančić, Nede Ukraden, Halida Bešlića, Jennifer Aniston, Monice Bellucci i Penelope Cruz.
- Režim prehrane dopušta unos mesa, ribe, sira, jaja i mliječnih proizvoda te raznolik izbor svježeg voća i povrća. Iako se masti ne smiju u potpunosti isključiti, njihovoj konzumaciji treba pristupiti selektivno. Unos šećera u potpunosti je zabranjen, a plan obroka uključuje sva tri primarna obroka u danu uz međuobroke. Dan započinje limunadom, a slijedi je lagani doručak koji može uključivati omlet sa sirom ili smoothie. Za podnevni obrok preporuča se uz salatu uključiti meso, osobito lisnato povrće uz izbjegavanje korjenastog povrća. Primarno ograničenje odnosi se na šećer, koji je izričito zabranjen.
Preporučuje se da se probiotici konzumiraju zajedno s dodatkom prehrani omega-3 kao zamjena za šećer. Osim toga, smatra se da pijenje vode od artičoke može ublažiti nadutost. Francuska, poznata po uzgoju povrća od 16. stoljeća, odigrala je ključnu ulogu u globalnoj popularizaciji artičoka. U 19. stoljeću francuski imigranti donijeli su artičoke u Ameriku, gdje su ih stoljećima okusili s maslacem. Artičoke služe kao ugodan međuobrok i korisna komponenta naše svakodnevne prehrane zbog sadržaja vode. Nedavna otkrića žena u Francuskoj sugeriraju da voda od artičoke može pomoći u ublažavanju simptoma probavnih smetnji i nadutosti.
Uglavnom napravljen od cijele artičoke, koja uključuje stabljiku, list, srce i cvijet, ovaj se napitak može konzumirati topao ili hladan. Čaj od artičoke promiče se kao aromatičan i prilagodljiv napitak koji potiče detoksikaciju i poboljšava probavu. Bogat je esencijalnim hranjivim tvarima, uključujući vitamine A, C i B1, kao i mineralima poput željeza, magnezija, cinka i kalcija.
Iako je ovo piće nedavno steklo popularnost među francuskim ženama, ključno je prepoznati da je topla voda ili čaj od artičoke kroz povijest bio temeljna komponenta vijetnamske tradicije. Lokalno se naziva tra atiso, ovo piće je napravljeno od više dijelova biljke artičoke, uključujući njezino lišće, stabljike, korijenje i cvjetove. Kako javlja Miss 24 sata.hr, ovaj napitak navodno pomaže kod glavobolja, dijabetesa i niza drugih zdravstvenih problema.
Bonus tekst:
Poznat po svom snažnom okusu i prepoznatljivoj aromi, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, značajno utječući na kulturne običaje i tradicionalne metode liječenja širom svijeta. S povijesnom lozom koja se proteže preko pet tisuća godina, češnjak se prvi put pojavio u središnjoj Aziji prije nego što se proširio na različite regije diljem svijeta. Obiluje esencijalnim nutrijentima, poboljšava imunološku funkciju i pruža niz zdravstvenih prednosti.
Glavna aktivna komponenta češnjaka, alicin, poznata je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim svojstvima. U kulturi starog Egipta češnjak je bio vrlo cijenjen i smatran svetom biljkom; davan je robovima kako bi povećao njihovu snagu i izdržljivost, a artefakti češnjaka pronađeni su u grobnicama faraona. Isto tako, u staroj Grčkoj i Rimu sportaši su prije natjecanja konzumirali češnjak, dok su ga vojnici koristili prije ulaska u bitke kako bi povećali izdržljivost, snagu i otpornost na bolesti.
Do 6. stoljeća češnjak je stigao do Indije i Kine, gdje je bio priznat zbog svojih ljekovitih svojstava. Zbog svojih kulinarskih i ljekovitih prednosti, češnjak je i dalje temeljna komponenta u brojnim kućanstvima i jelima. Ima ključnu funkciju u prehrani, djelujući kao začin za gotovo sva jela. U suvremenom društvu mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Za postizanje maksimalne dobrobiti savjetuje se redovita konzumacija u sirovom obliku; neugodan miris može se ublažiti upotrebom soka od limuna, jabuke, metvice, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili miješanjem s maslinovim uljem.
