U nedelju je najradosniji kršćanski praznik Uskrs koji ove ogdine u isti dan obilježavaju vjernici i pravolsavne i katoličke vjeroispovijesti. U nastavku pročitaje koje običaje bi trebalo ispoštovati.
Tradicije koje se pridržavaju prije Uskrsa imaju veliku važnost za vjernike, jer služe za simbolično okajanje za patnju koju je Isus podnio. Veliki ponedjeljak označava početak sedmog tjedna posta, poznatog kao veliki ili sveti tjedan. Prema crkvenoj tradiciji, ovaj se tjedan naziva “velikim” zbog izvanrednih djela koje je Isus Krist učinio u to vrijeme. Pobijedio je smrt, trijumfirao nad grijehom i skinuo prokletstvo s čovječanstva, popločavši tako put u nebo. Ovaj tjedan dobio je naziv po pojačanom intenzitetu molitava, bdijenja i posta koji se promatraju tijekom ovog razdoblja.
- Naime, ova oznaka također ima korijene u folkloru; u istočnoj Srbiji i Leskovačkoj kotlini parovi se tijekom ovog tjedna suzdržavaju od bračnih veza. Ovaj tjedan služi kao razdoblje marljive pripreme za Uskrs, tijekom kojeg se poduzimaju značajni poslovi, za razliku od tjedna koji slijedi kada su aktivnosti uglavnom obustavljene. U jugoistočnoj Srbiji ovaj tjedan se naziva zavalita. Tijekom tog razdoblja poštuje se strogi post, dopuštajući samo minimalnu hranu jednom dnevno, poput vode ili kave. Čak je i stoka morala postiti. Za razliku od Cvjetnog tjedna, u ovo vrijeme nije bilo pjesme i igre.
Umjesto toga, pojedinci su se posebno posvetili djelima dobrote, poštujući Isusovu muku. Velika srijeda označava posljednji cijeli radni dan u tjednu. Slično kao i na Cvjetnom tjednu, ženama je bilo zabranjeno baviti se šivanjem. Tijekom tog vremena nastojalo se osigurati da stoka bude dobro hranjena, što je omogućilo pojedincima da u potpunosti urone u nadolazeću blagdansku tradiciju. U Negotinskoj krajini brala se biljka burian za koju se smatralo da ima magična svojstva i štiti od vještica. Osim toga, burian je našao svoju primjenu u narodnoj medicini. U nekim je krajevima običaj farbanja uskršnjih jaja na Čistu srijedu.
U domovima žalosti jaja se farbaju u crno i nazivaju ih “redovnici”. Veliki četvrtak je dan u potpunosti posvećen poljoprivrednim praksama. Na ovaj dan su zabranjeni svi oblici rada, a jedina iznimka je sadnja voćnjaka. Tradicionalno se smatralo da će lubenice posijane na ovaj dan obilno uspijevati. Osim toga, provodili su se rituali usredotočeni na stoku kako bi se osiguralo njihovo zdravlje, snaga i sposobnost reprodukcije i davanja mlijeka. Žene bi obilazile rijeke, gdje bi palile svijeće pričvršćene na daščice i puštale ih u vodu kao ritual odavanja počasti dušama preminulih.
Veliki petak označava dan kada se, kako je opisano u Evanđelju, dogodila duboka Isusova muka. Ovaj događaj se naziva “pomirenje”, jer je Isus iskupio grijehe čovječanstva. Osim toga, Veliki petak poznat je i kao “petak muke”, tijekom kojeg se drži najstroži post. Na ovaj dan se kite uskršnja jaja, a tradicija se razlikuje u različitim regijama. U Leskovačkom bazenu crveno jaje se stavlja u hranu za stoku radi boljeg stanja. Osim toga, uobičajeno je na ovaj dan loviti rakove ili zečeve, jer se tradicionalno vjerovalo da zečja krv pomaže ženama koje se suočavaju s poteškoćama u začeću.
U banatskim selima bio je običaj da muškarci koji su služili vojsku do Uskrsa čuvaju Kristov grob u crkvi. U nekim krajevima Velika subota je i dan kada se farbaju jaja. U okolici Leskovca taj se dan naziva “duga subota”, jer asocira na dugu Isusovu muku. U Bosanskoj krajini i Hercegovini ovaj dan je poznat kao “crvena subota”, zbog običaja farbanja jaja u crveno kao simbol uskrsnuća. Tom prigodom priprema se obredni kolač poznat kao Uskrs, s bosiljkom i utisnutim slovom, često ukrašenim jajima, među kojima je i bijelo u sredini. Ovaj se kolač daruje djeci za Uskrs.
Uskrs je najznačajniji blagdan u kršćanstvu. Kako se pripovijeda u Evanđelju, Isus je razapet na Veliki petak, nakon čega su ga njegovi tajni učenici Josip i Nikodem prenijeli do groba. Temelj kršćanske vjere temeljno je usidren u Uskrsu, simbolizirajući nadu u uskrsnuće. Nicejski sabor, održan 325. godine, utvrdio je datum Uskrsa. Određeno je da će se Uskrs slaviti prve nedjelje nakon punog mjeseca koji nastupa nakon proljetnog ekvinocija. Dok se Pravoslavna crkva držala ove metode izračuna, Katolička crkva se od nje odvojila u 16. stoljeću.
Razne tradicije i vjerovanja vezana uz Uskrs odnose se na zdravlje, uspjeh i napredak. Primarni običaj uključuje praksu tucanja jajima, gdje pobjednik traži jaje poraženog sudionika. Nakon razdoblja od sedam tjedana posta, djeca započinju uskrsne svečanosti s gospođinim jajetom. Ujutro je običaj da se djeci lice namaže crvenim crkvenim jajetom, za koje se vjeruje da potiče zdravlje i ružičastu boju lica. Također se smatra korisnim za osvježavanje garderobe i obuće.
Početno ofarbano jaje naziva se “čuvar”, “čuvarkuća”, “izmamak” ili “pereške”, a čuva se tijekom cijele godine kao zaštita od bolesti i nepovoljnih vremenskih prilika. Kako bi se promicao prosperitet kućanstva, jaje se zakopa u mravinjak, a ljuske se drobe kako bi se spriječilo da vještice prijeđu rijeku po njima, kako prenosi NSuzivo. Uskrs se slavi u rasponu od tri dana: nedjelja, ponedjeljak i utorak. U ovoj prigodi je običaj da se pojedinci međusobno pozdravljaju rečenicom “Krist je uskrsnuo”, na što je odgovarajući odgovor “Uistinu uskrsnu!
