Svi ponekad iskusimo stres u poslovnom i privatnom životu, a razlozi za stres su mnogobrojni i uveliko zavise od nas, ali i situacija u kojima se nalazimo. Pozitivan stres ima dobre efekte na psihičko i fizičko zdravlje, a jedan od primjera je treniranje, dok negativan stres ima dugotrajno loše efekte na zdravlje.
Dugotrajno izlaganje stresu, izazovni poslovni zadaci, mentalna i fizička iscrpljenost i svakodnevni naporni rad samo su neki od okidača koji doprinose razvoju burnout sindroma.
Burnout je relativno nov termin koji je prvi put upotrijebio Herbert Frojdenberger 1974. u svojoj knjizi Burnout: The High Cost of High Achievement (Burnout: Visoka cijena visokog dostignuća). Od tada do danas izrađeno je gotovo 500 studija na ovu temu, a 2019. godine Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je burnout kao medicinsku dijagnozu i rezultat hroničnog stresa na radnom mjestu na kojem se nije adekvatno radilo.
Kako prepoznati burnout sindrom?
Stres je glavni uzrok burnouta, međutim, on se itekako razlikuje od stresa. Osobe koje su pod stresom vide izlaz iz situacije i imaju osjećaj da mogu da povrate kontrolu nad situacijom, dok kod osoba sa burnout sindromom to nije slučaj.
Jasni znakovi burnout sindroma su:
- Iscrpljenost i umor – Osobe osjećaju konstantan umor bez obzira koliko se odmaraju ili spavaju.
- Gubitak motivacije – Interes za posao i zadatke se smanjuje što dovodi do nedostatka motivacije.
- Smanjena produktivnost – Nedostatak koncentracije na radne zadatke.
- Osjećaj bespomoćnosti – Osjećaj da osoba nema kontrolu nad situacijom ili da ne može postići željene rezultate i da bilo šta što se uradi nema smisla i ne doprinosi bilo čemu.
- Socijalna izolacija – Povlačenje iz društvenih interakcija, gubljenje interesa za hobije i druge aktivnosti.
- Pribjegavanje prekomjernom konzumiranju hrane, alkohola ili droge.
- Prenošenje frustracija na druge.
Kako se nositi s burnout sindromom?
Ako prepoznaš neke od ovih simptoma kod sebe ili nekog bliskog, važno je djelovati na vrijeme. Burnout sindrom može se ublažiti i spriječiti uz sljedeće savjete:
Postavi granice. Nauči reći “ne” kada se osjećaš preopterećeno. Preuzimanje previše obaveza može dodatno pogoršati stanje. Jasno definiši radno vrijeme i odvoji vrijeme za odmor.
Prioritizuj zadatke. Napravi listu prioriteta. Fokusiraj se na najvažnije zadatke i nemoj pokušavati obaviti sve odjednom. Koristi tehnike poput metode „Eisenhower matrice“ za bolje upravljanje vremenom.
Uvedi pauze. Redovne pauze tokom radnog dana pomažu u obnavljanju energije. Kratka šetnja, duboko disanje ili istezanje mogu biti od velike koristi.
Poveži se s drugima. Razgovor sa kolegama, prijateljima ili porodicom može pomoći u smanjenju stresa. Dijeljenje osjećaja često vodi do boljeg razumijevanja i podrške.
Praktikuj mindfulness i meditaciju. Tehnike poput meditacije, vođenih vizualizacija ili mindfulness praksi mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju mentalne otpornosti.
Pobrini se za fizičko zdravlje. Redovno vježbanje, zdrava ishrana i kvalitetan san ključni su za borbu protiv burnouta. Čak i kratka svakodnevna šetnja može pozitivno uticati na raspoloženje.
Razmotri profesionalnu pomoć. Ako osjećaš da se ne možeš nositi s burnoutom, potražite pomoć terapeuta ili savjetnika. Razgovor s profesionalcem može pomoći da pronađeš korijen problema i razviješ strategije za prevazilaženje.
Promijeni perspektivu. Ako je moguće, napravi promjene u načinu na koji radiš. Možda ćeš otkriti da su neke radne navike ili očekivanja postavljene previsoko. Prilagodi svoj pristup da smanjiš pritisak.
Kako spriječiti burnout?
Prevencija je ključna u borbi protiv burnouta. Evo nekoliko koraka koji mogu pomoći da izbjegneš ovaj sindrom:
- Ravnomjerno raspodijeli vrijeme između posla i privatnog života. „Work-life balance“ nije mit – trudi se da ga ostvariš.
- Održavaj rutinu samobrige koja uključuje redovno opuštanje, bavljenje hobijima i vrijeme za sebe.
- Izbjegavaj multitasking, jer može povećati stres i smanjiti produktivnost.
- Postavi realne ciljeve – ne moraš uvijek biti savršena osoba i sasvim je u redu praviti greške.
Burnout se ne događa preko noći, ali isto tako ni oporavak. Strpljenje prema sebi i dosljedno pridržavanje ovih savjeta mogu pomoći da se osjećaš bolje i povratiš kontrolu nad svojim životom.
